Vjerovatno svako ljudsko biće posjeduje kapacitet za kreativnost, samo je pitanje da li uspije da ga razvije, odnosno svoju kreativnost usmjeri u dobrom pravcu. Ipak, postoje vremena kada i najkreativniji umovi zakažu – osjećaju da im je dosadno, vrte se u krug sa svojim idejama ili imaju osećaj da su naišli na “kreativni zid” i ne uspjevaju da ga savladaju. Oblast kreativnosti se vrlo obilno i posvećeno istražuje, a evo 7 načina za povećanje kreativnosti čija efikasnost je empirijski potvrđena.

1. Psihološka distanca

Kako? Probajte svoj kreativni zadatak da zamislite kao dalek i nepovezan sa vama na bilo koji način. Ovakav pristup može dovesti do pomjeranja granica koje u razmišljanju sami sebi namećemo.

2. Put u budućnost

Kao i psihološka, vremenska distanca može povećati kreativnost.
Kako? Vremenski se projektujte – gledajte na svoj zadatak kao da je jednu, deset ili hiljadu godina daleko od vas.

3. Stimulisanje apsurdom

Naš um je predodređen da nalazi smisao u svemu što se desilo. Što su događaji više apsurdni, teže je pristupiti im u svrhe pronalaženja smisla i značenja.
Kako? Čitajte “Alisu u Zemlji čuda”, Kafkinu “Metamorfozu” ili bilo koje drugo remek-delo apsurda. Apsurd je kao koncept neprijatelj smislu, stoga povećava kreativnost.

4. Iskoristite loša raspoloženja

Pozitivna emocionalna stanja poboljšavaju fleksibilno mišljenje i rješavanje problema, pa se generalno smatraju prijateljem kreativnosti. Međutim, negativne emocije takođe mogu dovesti do povećanja kreativnosti.
Kako? Negativna raspoloženja mogu biti neprijatelji kreativnosti, ali pokušajte da nađete način da ih konstruktivno iskoristite – možete biti iznenađeni efektima.

5. Kombinovanje suprotnosti

Nazvano “janusovsko mišljenje” ono podrazumjeva kreiranje višestrukih istovremenih suprotnosti. Na ovaj način generišu se ideje, koje obično nisu vidljive u krajnjem proizvodu – teoriji ili umetničkom delu.

6. Linija najvećeg otpora

Ako ste ipak pobornik kompletno svežih ideja, može vas frustrirati rad na nečemu što već definitivno postoji. Linija najvećeg otpora može voditi kreativnijim, rješenjima “van kutije” (“thinking outside the box“).

7. Re-konceptualizacija

Ljudi često žure da daju odgovor prije nego što uopšte stignu da promisle o pitanju. Jedno istraživanje pokazalo je da vrijeme provedeno u redefinisanju problema može biti izuzetno korisno.
Kako? Zaboravite na rešenje, koncentrišite se na problem. Postavljate li prava pitanja?

Izvor: Psihoverzum