O važnosti razmišljanja
Znaj da je prvi uvjet borbe s dušom i kretanja ka Uzvišenom Bogu razmišljanje. Neki od
učenjaka ahlaka postavili su razmišljanje u osnovama petog stepena , što je, također, na
svome mjestu ispravno.
Razmišljanje na ovom položaju podrazumijeva da čovjek danju i noću odvoji izvjesno
vrijeme, koliko god to bilo kratko, za razmišljanje o tome šta je njegova obaveza prema
Staratelju (Mevla) i Malikul-muluku, Koji ga je doveo na Ovaj svijet, osigurao mu sva
sredstva za ugodan život, podario mu zdravo tijelo i ispravne moći, od kojih svaka donosi
neku korist i um svakog čovjeka ostavlja zaprepaštenim, te mu rasprostro sve ove blagodati i
milost, a, s druge strane, poslao sve ove vjerovjesnike, objavio knjige, upućivao i pozivao k
Sebi.
Je li sve ovo samo radi čovjekova životinjskog života i povođenjem za strastima, u čemu smo
jednaki sa svim životinjama? Ili postoji neki drugi cilj?
Jesu li plemeniti vjerovjesnici, uvažene evlije, veliki mudraci i učenjaci, koji su svoj narod
pozivali zakonu razuma i Šerijatu, a upozoravali ih na životinjske strasti i ovaj prolazni svijet,
u neprijateljstvu s njima, ili oni nisu poznavali naš ispravni put, poput nas bijednika
zaronjenih u strastima?
Ako razuman čovjek na trenutak razmisli, shvatit će da je namjera stvaranja ove prostrane
zemlje i svih njenih blagodati u nečemu drugom. Cilj svekolikog stvaranja je viši i veći
Svijet. A ovaj životinjski svijet nije cilj sam po sebi. Razuman čovjek treba da se brine o sebi,
da se smilu- je svom stanju slabosti i sebi kaže: O, nesretna dušo, koja si potrošila godine
duge u slijeđenju strasti, a iz toga nikakve koristi nisi izvukla; bilo bi dobro da se koliko-
toliko smiluješ svom stanju, da se postidiš pred Malikul-mulukom, učini koji korak na putu
osnovnog cilja, koji vodi ka vječnom životu i blaženstvu, a vječno blaženstvo ne prodaji za
kratkotrajne i nestajuće ovosvjetske strasti koje, opet, nisu ostvarive čak ni podnošenjem
nesnosnih napora. Malo se pozabavi mišlju o prošlim stanovnicima Ovog svijeta do dana
današnjeg. Primijeti koliko su njihov trud i podnošenje teškoća bili veći u poređenju s
njihovim spokojem, s tim da ni svaki čovjek ne doživi spokoj i sreću. Razmisli malo o onom
čovjeku, koji je u obliku čovjeka, a od šejtanove je vojske, i koji je poslan da te poziva ka
strastima i kazuje ti da trebaš osigurati materijalni život. Takva čovjeka ispitaj i vidi je li on
sâm zadovoljan takvom situacijom? Ili je sâm pogođen [nesrećom] pa želi da i drugi jadnici
budu pogođeni?
U svakom slučaju, u stanju nemoći i vapaja usrdno zamoli Boga da te upozna s tvojim
obavezama u vezi s onim što stoji između tebe i Njega. Treba se nadati da ti ovo razmišljanje
u svrhu borbe sa šejtanom i s dušom koja navodi na zlo pokaže drugi put i da uspiješ prijeći
na drugi stepen borbe.
Tumačenje 40 hadisa
