{"id":11570,"date":"2024-12-09T10:13:34","date_gmt":"2024-12-09T10:13:34","guid":{"rendered":"https:\/\/novividici.net\/?p=11570"},"modified":"2024-12-09T10:13:40","modified_gmt":"2024-12-09T10:13:40","slug":"ispravno-misljenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/novividici.net\/?p=11570","title":{"rendered":"Ispravno mi\u0161ljenje"},"content":{"rendered":"\n<p>Jasno je da se logika bavi samo pitanjima spekulativne znanosti zato \u0161to je logika skup zakonitosti ispravnog mi\u0161ljenja. Razmi\u0161ljanje je ono \u0161to poti\u010de \u010dovjeka i otkriva mu nepoznanice. S druge strane, upravo ovaj vodi\u010d nekada grije\u0161i, odstupa od ispravnog puta, i shodno tome, treba ga o\u010duvati od grije\u0161enja. Jedina znanost koja se bavi ovim pitanjem, koje se nalazi u okviru njene odgovornosti, je logika.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su o\u010digledna znanja (\u0639\u0640\u0644\u0648\u0645 \u0628\u062f\u064a\u0647\u0649) temeljni kapital cjelokupnog ljud\u00adskog znanja, gre\u0161ke koje se javljaju kod o\u010diglednih znanja nisu kao one u spekulativnoj nauci. S druge strane, ova znanja, kao \u0161to je iz njihovog naziva jasno, o\u010digledna su i ne postoji potreba za njihovim stjecanjem. Zbog toga se ona u logici i ne razmatraju. Nauka logike raspravlja o na\u010dinu ure\u0111enja poznanica i njihovom pohranjivanju u umu tra\u017eioca znanja kako bi on time rje\u0161avao nepoznanice i tako uve\u0107avao znanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Teme predo\u010dene u logici<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi od samog po\u010detka u\u010denik bio upoznat sa pitanjima kojima se logika bavi i time ujedno stekao jednu op\u0107enitu sliku o logici, na po\u010detku rasprave se navode poglavlja koja \u0107e se u knjizi obra\u0111ivati. Logika raspravlja o pojmovima poznanicama (\u0645\u0639\u0644\u0648\u0645 \u062a\u0635\u0640\u0648\u0631\u0649) i sudovima poznani\u00adcama (\u0645\u0639\u0644\u0648\u0645 \u062a\u0635\u062f\u064a\u0640\u0642\u0649) s ciljem da se pomo\u0107u njih nepoznati po\u00adjmovi i sudovi mogu pretvoriti u poznanice, kako bi se time uve\u0107ao znanstveni kapital u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p>a) prvo poglavlje je definitiv (\u0645\u0639\u0640\u0631\u0641) \u2013 onaj koji obja\u0161njava,<\/p>\n\n\n\n<p>b) drugo poglavlje je dokaz (\u062d\u062c\u0651\u0629).<\/p>\n\n\n\n<p>O samom dokazu raspravlja se s dvije ta\u010dke gledi\u0161ta. Jedanput se raspravlja sa stanovi\u0161ta forme, odnosno oblika propozicija, a drugi put sa stanovi\u0161ta elemenata koji grade propoziciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo poglavlje o definitivu sadr\u017ei nekoliko uvoda. Zbog toga, pojmovne i sudstvene poznanice zajedno sa njihovim uvodima \u010dine \u0161est glavnih tema logike:<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o pojmu (\u0627\u0644\u0641\u0627\u0638)<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o op\u0107enitim i partikularnim pojmovima (\u0643\u0644\u0651\u0649 \u0648 \u062c\u0640\u0632\u0649)<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o definitivu, uklju\u010duju\u0107i i njegovu podjelu (\u0645\u0639\u0640\u0631\u0641)<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o propozicijama i njihovim posebnim propisima (\u0642\u0636\u0627\u064a\u0627)<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o dokazu i na\u010dinu njegovog formiranja (\u062d\u062c\u0651\u0640\u0629)<\/p>\n\n\n\n<p>Rasprava o pet logi\u010dkih vje\u0161tina (apodiktika, dijalektika, retorika, poetika i sofistika)<\/p>\n\n\n\n<p>(\u0635\u0646\u0627\u0639\u0627\u062a \u062e\u0645\u0633)<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo su teme koje je Aristotel zabilje\u017eio, tj. kompilirao u svojoj logici. Naravno, treba znati da se i danas raspravlja o svima njima, ali u izmijenjenom redoslijedu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jasno je da se logika bavi samo pitanjima spekulativne znanosti zato \u0161to je logika skup zakonitosti ispravnog mi\u0161ljenja. Razmi\u0161ljanje je ono \u0161to poti\u010de \u010dovjeka i otkriva mu nepoznanice. S druge strane, upravo ovaj vodi\u010d nekada grije\u0161i, odstupa od ispravnog puta, i shodno tome, treba ga o\u010duvati od grije\u0161enja. Jedina znanost koja se bavi ovim pitanjem, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11572,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-11570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11570"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11573,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11570\/revisions\/11573"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}