Prije nego razmotrimo pitanje smrti i paradokse koji se sa ovog stanovi\u0161ta name\u0107u sistemimu univerzuma, potrebno je da obratimo pa\u017enju na \u010dinjenicu da je strah od smrti i zabrinutost u tom pogledu specifi\u010dna za ljudska bi\u0107a. \u017divotinje o smrti ne razmi\u0161ljaju. Ono \u0161to kod \u017eivotinja postoji jeste instikt bijega od opasnosti i te\u017enja za o\u010duvanjem trenutnog \u017eivota. Naravno, \u017eelja za opstankom je, u smislu o\u010duvanja postoje\u0107eg \u017eivota, apsolutna aplikacija \u017eivota, me\u0111utim, pored ovoga, u \u010dovjeku postoji i obzir prema budu\u0107nosti i budu\u0107em opstanku. Drugim rije\u010dima, u \u010dovjeku postoji \u017eelja za vje\u010dnim postojanjem koja je svojstvena samo ljudskom bi\u0107u. \u017delja je derivativ predod\u017ebe budu\u0107nosti, a \u017eelja za vje\u010dnim postojanjem derivativ ideje i predod\u017ebe o vje\u010dnosti koja je specifi\u010dna ljudskim bi\u0107ima. Prema tome, ljudski strah od smrti koji uvijek zaokuplja njegovu misao predstavlja ne\u0161to odvojeno od instikta bjega od opasnosti koji je jedna trenuta\u010dna i nejasna reakcija kod svake \u017eivotinje u opasnim situacijama. Dijete, tako\u0111er, prije nego se u njemu razvije \u017eelja za opstankom u obliku jedne ideje, sebe \u010duva od opasnih situacija, \u0161to je upravo posljedica spomenutog instikta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cBriga za smrt\u201d posljedica je \u017eelje za vje\u010dnim opstankom, a budu\u0107i da u sistemu prirode niti jedna sklonost nije besmislena i nesvrsishodna, slijedi da se ova \u017eelja mo\u017ee uzeti kao jedan dokaz opstanka ljudskog bi\u0107a i nakon smrti. \u010cinjenica da nas mu\u010di pomisao na smrt, sama po sebi je dokaz da ne\u0107emo nestati. Da je na\u0161 \u017eivot ograni\u010den i kratkoro\u010dan poput \u017eivota cvije\u0107a i biljaka, \u017eelja za vje\u010dnim postojanjem u nama ne bi postojala. \u017de\u0111 je dokaz da postoji voda, ne\u0161to \u0161to je mo\u017ee ugasiti. Svaka druga sklonost i autenti\u010dni talenat tako\u0111er je dokaz postojanja jedne savr\u0161enosti prema kojoj su taj talenat i sklonost usmjereni. Izgleda da je svaki talenat jedan mentalni memoar i stremljenje ka savr\u0161enosti koju treba osvojiti. \u017delja i briga za vje\u010dno\u0161\u0107u koje uvijek \u010dovjeka obuzimaju, predstavljaju manifestacije njegove prirode i neuni\u0161tive stvarnosti. Simbol ovih \u017eelja i briga identi\u010dan je simbolu snova koji su manifestacija fakultativa i osvjedo\u010denja \u010dovjeka u svijetu budnosti. Ono \u0161to nam se javlja u svijetu snova jeste manifestacija stanja koje nam je ranije u svijetu budnosti obuzelo na\u0161 duh. A ono \u0161to se u na\u0161em duhu javlja u svijetu budnosti, u vidu \u017eelje za vje\u010dnim postojanjem, \u0161to ni u kom slu\u010daju nije srodno sa kratkotrajnim \u017eivotom na ovome svijetu, predstavlja manifestaciju i ispoljenje na\u0161e vje\u010dne stvarnosti koja \u0107e se zasigurno osloboditi \u201cstra\u0161ne Aleksandrove tamnice\u201d i koja \u0107e sigurno da se \u201cuzdigne i ode u kraljevstvo Salamonovo\u201d. <\/p>\n\n\n\n
Ovu istinu je Mevlana D\u017eelaluddin Rumi veoma zanimljivo opisao u sljede\u0107im stihovima:<\/p>\n\n\n\n
Slon treba da zaspe po\u0161to tovar skine,<\/em><\/p>\n\n\n\n pa u snu da vidi podru\u010dje Indije<\/em><\/p>\n\n\n\n U snovima magarca Indije nema,<\/em><\/p>\n\n\n\n jer domovina magarca nije Indija<\/em><\/p>\n\n\n\n Slon se Indije sje\u0107a iz \u017eelje<\/em>,<\/p>\n\n\n\n pa onda tu sjetu u no\u0107i usnije<\/em><\/p>\n\n\n\n Ovakva vrsta predod\u017ebi, mi\u0161ljenja i \u017eelja jeste pokazatelj one zbilje koju filozofi i gnostici nazivaju \u201cnostalgijom\u201d ili \u201cnehomogeno\u0161\u0107u\u201d \u010dovjeka u ovom svijetu na zemlji.<\/p>\n\n\n\n Smrt je relativna<\/strong>\u00a0<\/p>\n\n\n\n Paradoks smrti nastao je zato \u0161to je smrt izjedna\u010dena s ni\u0161tavilom, me\u0111utim, smrt za \u010dovjeka ne zna\u010di uni\u0161tenje, to je promjena stanja i preobra\u017eaj, to je zalazak u jednoj, a izlazak u drugoj kreaciji: drugim rije\u010dima, smrt jeste nestajanje, ali ne apsolutno ve\u0107 relativno, tj. nestajanje u jednoj i postajanje u drugoj kreaciji i egzistenciji.<\/p>\n\n\n\n Za \u010dovjeka nema apsolutne smrti. Smrt je gubljenje jednog stanja a dobijanje drugog. Kao svaki drugi preobra\u017eaj i smrt tako\u0111er predstavlja relativno i\u017e\u010dezavanje. Kad se zemlja pretvara u biljku, de\u0161ava se njena smrt, ali ta smrt nije apsolutna. Zemlja time gubi svoj raniji oblik i odlike, ne posjeduje vi\u0161e onaj izgled koji je imala kad je bila u neorganskom stanju, ali ako je u jednom stanju preminula, u drugom je o\u017eivjela.<\/p>\n\n\n\n U svijetu ne\u017eivog sam preminuo pa u biljni svijet do\u0161ao,<\/em><\/p>\n\n\n\n onda u biljnom svijetu umro pa se u \u017eivotinjskom na\u0161ao.<\/em><\/p>\n\n\n\n U svijetu sam \u017eivotinjskom onda opet umro i \u010dovjek postao,<\/em><\/p>\n\n\n\n za\u0161to da se smrti bojim, kad sam se uvijek usavr\u0161avao?<\/em><\/p>\n\n\n\n Opet \u0107u da umrem i ostavim bi\u0107a ljudska<\/em><\/p>\n\n\n\n da u svijetu meleka dobijem polet i krila<\/em><\/p>\n\n\n\n I u tom svijetu mi valja do uto\u010di\u0161ta boljega<\/em><\/p>\n\n\n\n jer sve propada osim Lica Njegovoga[1]<\/em><\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Izvor: Murteza Mutahari, Bo\u017eija pravda,<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije nego razmotrimo pitanje smrti i paradokse koji se sa ovog stanovi\u0161ta name\u0107u sistemimu univerzuma, potrebno je da obratimo pa\u017enju na \u010dinjenicu da je strah od smrti i zabrinutost u tom pogledu specifi\u010dna za ljudska bi\u0107a. \u017divotinje o smrti ne razmi\u0161ljaju. Ono \u0161to kod \u017eivotinja postoji jeste instikt bijega od opasnosti i te\u017enja za o\u010duvanjem […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11898,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":["post-11897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-religija-i-duhovnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11897"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11899,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11897\/revisions\/11899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}