Razmi\u0161ljanje i rasu\u0111ivanje su oslonac potpune predanosti Bogu (islama) i temeljna potpora u podru\u010djima islamske doktrine, morala i pona\u0161anja. Bo\u017eanski vjerozakon ne dopu\u0161ta da \u010dovjek prihvati ono \u0161to njegov razum ne dr\u017ei ispravnim, da se ukra\u0161ava karakterima koje on odbacuje i da \u010dini djela koja razum smatra ru\u017enim.<\/p>\n\n\n\n
Polaze\u0107i od tog vi\u0111enja, kur\u2019anski iskazi, izreke Poslanika, s.a.v.a., i predaje Ehli-bejta, mir s njima, puni su izraza kojima se poziva na razmi\u0161ljanje i saznavanje, kao \u0161to su: razmi\u0161ljanje, prisje\u0107anje, razmatranje, rasu\u0111ivanje, u\u010denje, razumijevanje, sje\u0107anje, pamet i zabranjivanje. Svi ti iskazi u\u010dinili su sadr\u017eaje ovih izraza sredi\u0161tem i ustrajavaju na njima vi\u0161e nego na bilo \u010demu drugom. Tako se rije\u010d znanje sa izvedenicama u Kur\u2019anu \u010casnom nalazi na 779 mjesta, rije\u010d sje\u0107anje na 274, rije\u010d razum na 49, rije\u010d pravo na 20, rije\u010d mi\u0161ljenje na 18, rije\u010d pamet na 16 i rije\u010d razmatranje na 4 mjesta.<\/p>\n\n\n\n
U islamskom u\u010denju razum je temelj \u010dovjeka, mjera njegovih vrijednosti i razina njegove savr\u0161enosti, osnova vrednovanja njegovih djela, vaga nagra\u0111ivanja djela i unutra\u0161nji Bo\u017eiji dokaz.<\/p>\n\n\n\n
Razum je najskupocjeniji Bo\u017eiji dar \u010dovjeku; on je prvi temelj predanosti Bogu (islama), najva\u017enija potpora \u017eivota i najljep\u0161i ukras kojim se \u010dovjek mo\u017ee okititi.<\/p>\n\n\n\n
Razum je najskupocjenije imanje, najizvrsniji prijatelj i vodi\u010d i najbolje utvr\u0111enje vjernika.<\/p>\n\n\n\n
Islamsko u\u010denje smatra da je znanju potreban razum, jer znanje bez razuma je \u0161tetno, i \u010dije znanje bude ve\u0107e od njegova razuma, ono je njegova nesre\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Najkra\u0107e kazano, islamsko u\u010denje smatra da je ispravno zdravorazumsko razmi\u0161ljanje jedini put materijalnog i duhovnog upotpunjenja, unapre\u0111enja ovosvjetskog i onosvjetskog \u017eivota, dostizanja boljeg ljudskog dru\u0161tva i ozbiljenja \u010dasnog cilja \u010dovje\u010dnosti. Sve tragedije i porazi kojima je isku\u0161avano \u010dovje\u010danstvo su posljedica neznanja i nekori\u0161\u0107enja mogu\u0107nosti mi\u0161ljenja. Zato \u0107e sljedbenici la\u017enih u\u010denja u svi\u0111anju ra\u010duna na Sudnjem danu priznati razloge kazne koja ih je sna\u0161la, rije\u010dima: I re\u0107i \u0107e: \u201cDa smo slu\u0161ali ili razmi\u0161ljali, ne bismo me\u0111u stanovnicima D\u017eehennema u ognju bili.\u201d I oni \u0107e priznati grijeh svoj \u2013 pa, stanovnici D\u017eehennema ognjenog daleko bili!<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje termina razum u jeziku<\/p>\n\n\n\n
Osnovno zna\u010denje termina razum u jeziku je sprje\u010davanje, zadr\u017eavanje, zabranjivanje i zatvaranje. Tako se ovaj izraz koristi u zna\u010denju vezanja devinih nogu u\u017eetom u cilju sprje\u010davanja njezina kretanja. \u010covjek ima mo\u0107 koja se naziva akl, koja ga \u010duva od neznanja i \u0161titi od pokliznu\u0107a, misaono i djelatno.<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje termina razum u islamskim nau\u010davanjima<\/p>\n\n\n\n
Veliki znalac hadisa \u0161ejh El-Hurr el-Amili, Bog bio zadovoljan njim, na kraju poglavlja Nu\u017enost pokornosti razumu i protivljenje neznanju, o zna\u010denjima termina razum ka\u017ee: \u201eRazum u govoru u\u010denjaka i mudraca se odnosi na brojna zna\u010denja. Pra\u0107enjem njegovog kori\u0161\u0107enja u hadisima mogu se uo\u010diti sljede\u0107a tri:<\/p>\n\n\n\n
Prvo, to je mo\u0107 shva\u0107anja dobra i zla i njihovog razlikovanja, spoznavanja uzroka doga\u0111anja i sl. Na tome se utemeljuje preuzimanje zadu\u017eivanja (zadu\u017eivanje du\u017enostima u vjeri);<\/p>\n\n\n\n
Drugo, stanje i sposobnost koje nala\u017eu slobodan izbor dobra i koristi, a odbacivanje zla i \u0161tete;<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107e, rasu\u0111ivanje u zna\u010denju znanja. Suprotno od toga je neznanje , a ne ludilo. Najve\u0107i broj hadisa u ovom poglavlju, kao i drugima, odnosi se na drugo i tre\u0107e zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n
A Bog zna najbolje!<\/p>\n\n\n\n
Pogubnost neznanja<\/p>\n\n\n\n
Iz onog \u0161to nudi islamsko u\u010denje u raznim podru\u010djima teorije spoznaje jeste da ova Bo\u017eija vjera, prije svega i iznad svega, poklanja najve\u0107u va\u017enost mi\u0161ljenju, svijesti i spoznaji u cilju izgradnje dobrog dru\u0161tva kojem te\u017ei, upozoravaju\u0107i istovremeno na opasnu posljedicu neznanja i zapostavljanja mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n
Islamsko u\u010denje smatra neznanje nesre\u0107om koja ugro\u017eava procvat \u010dovje\u010danstva i izvorom svih pojedina\u010dnih i kolektivnih pokvarenosti. Ukoliko to zlo ne bude iskorijenjeno, vrlina ne\u0107e mo\u0107i vladati i ne\u0107e se mo\u0107i ozbiljiti po\u017eeljno ljudsko dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Islam smatra neznanje uzrokom svakog zla te da je to najve\u0107a napast, najsmrtonosnija bolest i najlju\u0107i neprijatelj. I da je neznalica najgore stvorenje, \u0161tavi\u0161e, mrtvac me\u0111u \u017eivima.<\/p>\n\n\n\n
Pojavni oblici neznanja<\/p>\n\n\n\n
\u010cetiri su zna\u010denja poro\u010dnog neznanja, i to:<\/p>\n\n\n\n
potpuno neznanje,<\/p>\n\n\n\n
neznanje o op\u0107im graditeljskim korisnim naukama i spoznajama,<\/p>\n\n\n\n
neznanje o najva\u017enijim znanjima koja su potrebna \u010dovjeku, i<\/p>\n\n\n\n
neznanje kao mo\u0107 suprotstavljena razumu.<\/p>\n\n\n\n
Evo, obja\u0161njenja tih zna\u010denja:<\/p>\n\n\n\n
Potpuno neznanje<\/p>\n\n\n\n
Iako se na prvi pogled \u010dini da je potpuno neznanje \u0161tetno i poku\u0111eno, nakon dubljeg promi\u0161ljanja se pokazuje da nije svako neznanje poro\u010dno, niti je svako znanje pohvalno. Dio znanja je konstruktivan, dok je njegov drugi dio upropa\u0161\u0107uju\u0107i \u0161tetan. Iz tog razloga islamsko u\u010denje zabranjuje da se nastoji dosegnuti bit nekih pojava i skrivenosti.<\/p>\n\n\n\n
Nepoznavanje korisnih spoznajaBez sumnje, islamsko u\u010denje s punim po\u0161tovanjem gleda na sva korisna znanja i znanosti i tra\u017ei njihovo sticanje, s tim da to, logi\u010dki, nikako ne zna\u010di da je neznanje o tim znanostima poro\u010dno svima.<\/p>\n\n\n\n
Druk\u010dije kazano, knji\u017eevnost, gramatika, sintaksa, logika, apologetika, filozofija, matemati\u010dke znanosti, fizika, hemija i ostale znanosti i discipline su u slu\u017ebi \u010dovjeka i u\u017eivaju po\u0161tovanje islamske vjere, s tim da se ne mo\u017ee smatrati da je nepoznavanje svih tih znanosti izvor svih zala, da je to najte\u017ea nesre\u0107a, neizlje\u010diva bolest, najlju\u0107i neprijatelj i najgori vid bijede, i da je svaki onaj koji ne poznaje te znanosti ili neke od njih najgore stvorenje i mrtvac me\u0111u \u017eivima.<\/p>\n\n\n\n
Neposjedovanje znanja koja su nu\u017eno potrebna \u010dovjeku<\/p>\n\n\n\n
Znanja i spoznaje koje \u010dovjeku omogu\u0107uju da spozna svoje ishodi\u0161te i krajnje odredi\u0161te i otkrivaju mu puteve da doku\u010di mudrost njegova postojanja spadaju u krug najva\u017enijih spoznaja koje su nu\u017ene za njegov \u017eivot Neznanje o tim znanjima i spoznajama izla\u017ee ljudsko dru\u0161tvo najte\u017eim neda\u0107ama i isku\u0161enjima. Prirodno je da sticanje tih znanja ne donosi korist pojedina\u010dno, nego su ona djelotvorna onda kada razum porazi neznanje u njegovom \u010detvrtom zna\u010denju. To \u0107e kasnije biti bolje obja\u0161njeno.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u0107 suprotna razumu<\/p>\n\n\n\n
Islamski tekstovi iznose \u010detvrti pojam neznanja, a on je \u2013 suprotno ranijim zna\u010denjima \u2013 ne\u0161to \u0161to ima svoje postojanje. To je skriveno osje\u0107anje koje stoji nasuprot razuma. Prirodno, i ono je, poput razuma, stvoreno od strane Stvoritelja Svevi\u0161njeg i ima tragove i zahtjeve zvane \u201cvojnici neznanja\u201d, koji stoje nasuprot \u201cvojnika razuma\u201d.<\/p>\n\n\n\n
U tekstovima predaja sve vrste dobra i religijske, eti\u010dke i prakti\u010dne ljepote kao \u0161to su: dobro, znanje, spoznaja, mudrost, vjerovanje, pravda, pravednost, dru\u017eeljubivost, samilost, ljubav, nje\u017enost, blagoslov, zadovoljstvo, dare\u017eljivost, povjerenje, pronicljivost, stid, \u010distota, nada, odanost, iskrenost , blagost, strpljivost, skromnost, imu\u0107stvo i marljivost, spadaju me\u0111u \u201cvojnike razuma\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Nasuprot tome, sve vrste ru\u017eno\u0107a u vidiku religije, etike i praktike kao \u0161to su: zlo, glupost, pokrivanje istine (kufr), nasilje, razjedinjenost, strogost, otu\u0111enost, neprijateljstvo, mr\u017enja, srd\u017eba uni\u0161tavanje, pohlepa, tvrdi\u010dluk, izdaja, tupavost, prostakluk, bestidnost, prljav\u0161tina, o\u010daj, prevara, la\u017e, , drskost, nestrpljivost, oholost, siroma\u0161tvo i lijenost spadaju me\u0111u \u201cvojnike neznanja\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Iako se u islamskom u\u010denju nagla\u0161ava potreba bespo\u0161tedne borbe protiv neznanja, a naro\u010dito one u zna\u010denju tre\u0107eg pojma, ipak je po njemu najopasniji njegov \u010detvrti pojam: izbor puta na koji sile neznanja zovu \u010dovjeka i njegovo slije\u0111enje. Jer kada \u010dovjek izabere jedan od puteva koje iziskuje neznanje a \u201cvojnici neznanja\u201d pred njim zatvore put sticanja graditeljskih spoznaja i najvi\u0161ih istina koje mu omogu\u0107uju shva\u0107anje najvi\u0161eg cilja \u010dovje\u010danstva, on \u0107e u tom stanju biti uni\u0161ten bole\u0161\u0107u neznanja, \u010dak i kada bi bio najve\u0107i u\u010denjak na Zemlji. Ni\u0161ta mu, u pogledu njegove upute, ne\u0107e koristiti znanje koje je imao.<\/p>\n\n\n\n
prof.dr. Akbar Eydi<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Razmi\u0161ljanje i rasu\u0111ivanje su oslonac potpune predanosti Bogu (islama) i temeljna potpora u podru\u010djima islamske doktrine, morala i pona\u0161anja. Bo\u017eanski vjerozakon ne dopu\u0161ta da \u010dovjek prihvati ono \u0161to njegov razum ne dr\u017ei ispravnim, da se ukra\u0161ava karakterima koje on odbacuje i da \u010dini djela koja razum smatra ru\u017enim. Polaze\u0107i od tog vi\u0111enja, kur\u2019anski iskazi, izreke […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11987,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-11986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11986"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11988,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11986\/revisions\/11988"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}