Ukoliko neko ka\u017ee: Sloboda mi\u0161ljenja je jedna od osnovnih karakteristika vjere islama \u2013 to ne\u0107e biti neta\u010dna tvrdnja. Veoma jasan dokaz za ovu tvrdnju je postojanje stotina ajeta iz \u010dasnog Kur\u2019ana koji razli\u010ditim izra\u017eajima nare\u0111uju promi\u0161ljanje, kontemplaciju i pokretanje opa\u017eanja i razumijevanja. Da razmi\u0161ljanje o \u010dinjenicama univerzuma \u2013 kako \u010dinjenicama vanjskog i unutarnjeg svijeta \u010dovjeka, tako i drugim \u010dinjenicama univerzuma \u2013 nije bilo slobodno, Bog ne bi izdao sve one izri\u010dite naredbe o razmi\u0161ljanju bez odre\u0111enja sadr\u017eaja i okvira.<\/p>\n\n\n\n
U krajnosti, isto kao \u0161to sloboda u uvjerenju ne treba da ide do granice da \u010dovjekov \u017eivot iza\u0111e iz domena tuma\u010denja i opravdavanja, na isti na\u010din sloboda mi\u0161ljenja ne treba da bude do te mjere odre\u0111ena da rezultira opadanjem i bezvrijedno\u0161\u0107u mi\u0161ljenja. Tako\u0111er je va\u017eno ista\u0107i kako sloboda mi\u0161ljenja ne treba da bude smetnja drugim mo\u017edanim i psihi\u010dkim aktivnostima \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje koje se name\u0107e je sljede\u0107e: Da li se mo\u017ee dati odredba o slobodi mi\u0161ljenja u onoj mjeri da joj rezultat bude besmisao i \u0161tetnost samog mi\u0161ljenja? Neki kvaziintelektualci su izjavili: \u201cOd kada je \u010dovjek po\u010deo razmi\u0161ljati, napu\u0161taju\u0107i osje\u0107anja i emocije, zapao je u raznovrsne nesre\u0107e i nemire\u201d. Da li se mo\u017ee braniti ona sloboda mi\u0161ljenja koja u sumnju dovodi i naru\u0161ava najstabilnije principe nauke i spoznaje?! Da li je logi\u010dno da se smatramo toliko slobodnim kada je u pitanju mi\u0161ljenje, te da na taj na\u010din mi\u0161ljenju ili slobodi mi\u0161ljenja drugih nanesemo \u0161tetu?! Ako obratimo pa\u017enju na ovaj stabilan zakon, shvatit \u0107emo da pokretanje sudova i pojmova u mozgu i otkrivanje njihovih odnosa, ili iskrivljavanje njihovih odnosa pod imenom mi\u0161ljenja, nema nikakve vrijednosti, nego su takve mo\u017edane aktivnosti iste one \u0161ahovske igre razuma koje osim bespotrebnog tro\u0161enja mo\u017edane energije i tro\u0161enja \u017eivota u fantazijama i asocijacijama bez rezultata, ne\u0107e imati drugog ploda.<\/p>\n\n\n\n
Stoga mo\u017ee se zaklju\u010diti kako je najbolje kada neko ima korisno mi\u0161ljenje koje zapravo podrazumijeva onu pozitivnu mentalnu aktivnost koja mislioca dovodi do otkrivanja \u010dinjenica. Prema tome, mi\u0161ljenje je najbolje sredstvo za ciljeve koji podrazumijevaju dolazak do \u010dinjenica. Takvo mi\u0161ljenje samo po sebi nije cilj, isto kao \u0161to spoznavanje \u010dinjenica ne mo\u017ee biti kona\u010dni cilj nauke i spoznaje, jer kona\u010dni cilj bi trebao podrazumijevati temeljno kori\u0161tenje spoznatih \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n
Postoji mogu\u0107nost da neko prigovori kako \u0107e ove izjave uzrokovati oduzimanje ljudske slobode mi\u0161ljenja, \u0161to bi kao posljedicu imalo \u0161tete za \u010dovje\u010danstvo. Me\u0111utim, odgovor na ovakav prigovor bio bi sljede\u0107i: Ovakve izjave sprje\u010davaju tra\u0107enje ljudskog \u017eivota i njegove mentalne energije na lo\u0161e sadr\u017eaje i sudove bez rezultata, a ne razumnu slobodu mi\u0161ljenja, jer je mi\u0161ljenje jedna od najuzvi\u0161enijih aktivnosti ljudskog mozga koji treba da se aktivira u ure\u0111enju \u201crazumnog \u017eivota\u201d \u010dovje\u010danstva. Dakle, kao \u0161to stav \u201cumjetnost za razumni \u017eivot ljudi\u201d podrazumijeva pridavanje vrijednosti \u201crazumnom \u017eivotu\u201d ljudi, a ne cenzuru umjetnosti, tako i razmi\u0161ljanje radi razumnog \u017eivota ljudi predstavlja prezentaciju vrijednosti \u201crazumnog \u017eivota\u201d ljudi, a ne cenzuru mi\u0161ljenja. Isti je slu\u010daj i sa ozbiljnim istra\u017eivanjem i analiziranjem radi odre\u0111ivanja podobnosti materije neke vrste lijekova za lije\u010denje glavobolje, \u0161to ukazuje na vrijednost ljudskog \u017eivota, i ne predstavlja cenzuru hemije, farmacije i medicine.<\/p>\n\n\n\n
Najlogi\u010dniji put rje\u0161avanja problema slobode mi\u0161ljenja u odnosu sa razumnim ljudskim \u017eivotom je ovakav:<\/p>\n\n\n\n
Razmi\u0161ljanja koja se odnose na prou\u010davanje, otkrivanje i ure\u0111enje tema svijeta prirode i prirodnih aspekata \u010dovjeka \u2013 \u0161to su na sebe preuzele istra\u017eiva\u010dke nauke \u2013 slobodna su bez ikakvog ograni\u010denja i uvjeta, osim u slu\u010dajevima kada su njihovi rezultati \u0161tetni po \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Razmi\u0161ljanja koja su vezana za identitet \u010dovjeka i njegove dostojnosti i nu\u017enosti, kao i razmi\u0161ljanja koja se vr\u0161e o pitanjima vezanim za cjelokupni Univerzum i uti\u010du na odre\u0111enje ljudskih vrijednosti i polo\u017eaja. Iz razloga \u0161to teme i sudovi o kojima se promi\u0161lja nemaju opipljiv objektivitet i u njih se upli\u0107u prihva\u0107eni ukusi i ideali, uvjeti okru\u017eenja i kulture, kao i drugi li\u010dni i dru\u0161tveni motivi, na\u010din mi\u0161ljenja, izbor tematskih na\u010dela, pa \u010dak i tretiranje principa kao evidentnih ili teorijskih, za o\u010duvanje psihe i mentalnog zdravlja \u010dlanova dru\u0161tva od poreme\u0107aja i nemira potrebno je da za mi\u0161ljenje postoji neki zakon koji \u0107e sprije\u010diti pomenute probleme. Ovaj zakon podrazumijeva: postavljanje za cilj otkrivanje i upoznavanje razumnog \u017eivota ljudi u razumnom i smislenom svijetu. Samo sa po\u0161tivanjem ovog zakona jedan \u010dovjek mislilac ne mo\u017ee smisleni ljudski identitet tretirati kao svoje mentalne \u0161ahovske figure i egzistenciju i vrijednost li\u010dnosti, kao \u0161to su Ibrahim Halil, Musa ibn Imran, Isa ibn Merjem, Muhammed ibn Abdullah i Ali ibn Ebi Talib, izjedna\u010diti sa egzistencijom i vrijednosti pohlepnog, egocentri\u010dnog i antiljudskog faraona ili \u010distu primordijalnu prirodu i sveti nagon ka savr\u0161enstvu \u010dovjeka tuma\u010diti i opravdavati jednim \u017eivotinjskim nagonom.<\/p>\n\n\n\n
Mi nemamo drugog rje\u0161enja osim prihvatanja ovog zakona, a s obzirom na to da se \u201csvijet razlikuje od poznavanja svijeta\u201d nemamo na\u010dina za prolazak puta spoznaje osim da prihvatimo da je realnost razli\u010dita od mi\u0161ljenja i da realnost ima zakon, te da svako mi\u0161ljenje treba biti usmjereno na upoznavanje i priznavanje tog zakona. Shodno tome, slatkorje\u010divim terminom \u201csloboda mi\u0161ljenja\u201d ne smijemo zavaravati ni sebe ni druge.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, potrebno je prihvatiti sljede\u0107e na\u010delo: Onaj ko zbog sklonosti ka u\u017eitku slobode mi\u0161ljenja bez ploda i rezultata odustane od traganja i zakonskog truda i mi\u0161ljenja sa plodovima i rezultatima \u2013 u su\u0161tini \u2013 ili nije razumio filozofiju i mudrost mi\u0161ljenja ili nije razumio nu\u017enost dosezanja do \u010dinjenica i istine.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Mohammad Taki D\u017ea\u2019fari, Univerzalna ljudska prava<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ukoliko neko ka\u017ee: Sloboda mi\u0161ljenja je jedna od osnovnih karakteristika vjere islama \u2013 to ne\u0107e biti neta\u010dna tvrdnja. Veoma jasan dokaz za ovu tvrdnju je postojanje stotina ajeta iz \u010dasnog Kur\u2019ana koji razli\u010ditim izra\u017eajima nare\u0111uju promi\u0161ljanje, kontemplaciju i pokretanje opa\u017eanja i razumijevanja. Da razmi\u0161ljanje o \u010dinjenicama univerzuma \u2013 kako \u010dinjenicama vanjskog i unutarnjeg svijeta \u010dovjeka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-12013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12015,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12013\/revisions\/12015"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}