{"id":12031,"date":"2025-11-20T09:02:13","date_gmt":"2025-11-20T09:02:13","guid":{"rendered":"https:\/\/novividici.net\/?p=12031"},"modified":"2025-11-20T09:02:47","modified_gmt":"2025-11-20T09:02:47","slug":"mudrosti-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/novividici.net\/?p=12031","title":{"rendered":"Nejednakost"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Jejednakost da, diskrimancija ne<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prigovor koji se odnosi na diskriminaciju glasio je ovako: Za\u0161to su bi\u0107a, iako u jednakom odnosu prema Istinitoj Biti, stvorena nejednako? Za\u0161to je neko crn, a neko bijel? Neko lijep, a neko ru\u017ean? Za\u0161to jedna skupina bi\u0107a treba da su meleci, druga ljudi, tre\u0107a \u017eivotinje, \u010detvrta biljke, peta ne\u017eive tvari? Za\u0161to nije moglo biti obrnuto? Za\u0161to \u017eivotinje nisu mogle biti meleci, a meleci \u017eivotinje? Za\u0161to je izme\u0111u svih ostalih bi\u0107a samo \u010dovjek stvoren kao \u010dovjek, tj. kao bi\u0107e koje mo\u017ee biti nagra\u0111eno ili ka\u017enjeno, dok to ostala bi\u0107a ne mogu? Ako je to dobro, za\u0161to onda svi nisu tako stvoreni, a ako je lo\u0161e, za\u0161to je onda samo \u010dovjek tako stvoren?<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovor na ova pitanja mo\u017ee se dati sa\u017eeto ili op\u0161irno. Sa\u017eeti odgovor dali smo u odjeljku Metode i mi\u0161ljenja, gdje smo rekli da se obi\u010dni pobo\u017eni svijet zadovoljava jednim vrlo kratkim obja\u0161njenjem. Obi\u010dni vjernik ka\u017ee: ta pitanja predstavljaju niz nepoznanica, a ne prigovor na niz opovrgnu\u0107a. Ako ni\u0161ta, onda mi jednostavno ka\u017eemo da ne znamo. Mi Boga poznajemo kao Sveznaju\u0107eg, Svemudrog, Sveimu\u0107nog, Savr\u0161enog, Pravednog, Dare\u017eljivog, i s obzirom na takvo znanje o Njemu i Njegovim osobinama, znamo da je ono \u0161to se de\u0161ava zasnovano na \u201cmudrosti\u201d i \u201cdobrobiti\u201d, iako sve te mudrosti i dobrobiti ne mo\u017eemo da shvatimo. Mi nemamo uvida u takozvanu \u201ctajnu predodre\u0111enja\u201d. Mislimo da je veoma sebi\u010dno i preambiciozno od \u010dovjeka da, usprkos svojim vi\u0161emilenijumskim zajedni\u010dkim nastojanjima, nije uspio da potpuno razotkrije \u010dak ni tajne svoga fizi\u010dkog postojanja, a on bi da zna \u201ctajnu egzistencije\u201d i \u201ctajnu predodre\u0111enja\u201d. \u010covjek koji svjedo\u010di svu ovu izvanrednu mudrost rukovo\u0111enja prirodom i svemirom treba priznati da mu je razlog neke pojave nepoznat zbog njegove ograni\u010dene mo\u0107i shva\u0107anja, a ne zbog nekog nedostatka u procesu stvaranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Takvi ljudi sebe nikada ne zaokupljaju ovakvom vrstom pitanja, ve\u0107 svoje vrijeme tro\u0161e na rje\u0161avanje onih pitanja koja su im, s jedne strane shvatljiva, a s druge, primjenjiva u praksi.<\/p>\n\n\n\n<p>Nema sumnje da je ovakav stav i ovakvo rje\u0161avanje problema sasvim ispravno. Ljudi koji vjeruju nisu obavezni da ulaze u pojedinosti ovakvih problema. Obi\u010dni svijet nije ni spreman da takvo \u0161ta \u010dini. \u0160tavi\u0161e, neupu\u0107enima se i ne preporu\u010duje da ulaze u ovakvu vrstu rasprava. Ustvari, to jednostavno obrazlaganje je samo po sebi stanoviti argument, tj. da se putem savr\u0161enosti uzroka prizna savr\u0161enost posljedice. Me\u0111utim, ovdje ne treba izgubiti iz vida jednu stvar, a to je da ve\u0107ina ljudi Boga poznaje putem efekata, tj. putem sistema Univerzuma. Njihov oslonac spoznaje jeste svijet koji ih okru\u017euje. Ovakva spoznaja o Bogu nepotpuna je, jer prilikom nailaska na nepoznanice u svom osloncu spoznaje, jasno je da \u0107e, manje ili vi\u0161e, postati uznemireni i takvi ne\u0107e na\u0107i odgovor sem putem analize svake pojedine nejasno\u0107e. Obi\u010dni ljudi Boga ne poznaju neovisno o svijetu, kako bi ih spoznaja Njega kao Apsolutne Savr\u0161enosti, Imu\u0107stva i Apsolutne Ljepote dovela do spoznaje o svijetu kao besprijekorno lijepom i savr\u0161enom efektu od Apsolutno Lijepog i Savr\u0161enog Subjekta. Oni sa svijetom kontaktiraju samo jednim putem, tj. uobi\u010dajenim putem osjetila. S obzirom na \u010dinjenicu da Boga svjedo\u010de kroz zrcalo svijeta koji ih okru\u017euje, jasno je da mrlja koju uo\u010de na povr\u0161ini zrcala, s njihove ta\u010dke gledi\u0161ta, kvari sliku onoga koji se u zrcalu promatra. Kada bi mogli svijet da vide u zrcalu Boga, drugim rije\u010dima, da mogu svijet promatrati odozgo, svi nedostaci i ru\u017eno\u0107e koje se vide gledaju\u0107i svijet odozdo potpuno bi nestali i postalo bi jasno da su sve one magle koje im se privi\u0111aju, rezultat slabog vida. Spomenuto gledanje odozgo Hafiz naziva \u201c<em>vi\u0111enjem tarikatskog pira<\/em>\u201d pa veli:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>Na\u0161 u\u010ditelj je rekao da ni\u0161ta krivo nije stvoreno,<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>blago li onom pogledu koji sve vidi ispravno.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ljudima, koji Boga upoznaju isklju\u010divo putem prirode i koji Bo\u017eije znanje, mudrost, pravdu i savr\u0161enstvo gledaju samo na razini materijalnog svijeta, jasno je da \u0107e nejasno\u0107e koje im se u tom smislu uka\u017eu kroz prirodne pojave, htjeli to oni ili ne, pred njihove o\u010di postaviti tamni veo od kojeg ne\u0107e mo\u0107i jasno da vide \u010dinjenice.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, u na\u0161e vrijeme se \u2013 pogotovo od strane materijalizmu sklonih lica \u2013 puno pi\u0161u i postavljaju ovakve vrste prigovora i zamjerki. Moja malenkost \u010desto se susre\u0107e sa ljudima koji postavljaju ovakav tip pitanja. Ti ljudi su ili iz temelja ateisti, ili im vjerovanje u Boga nije toliko \u010dvrsto da bi se mogli zadovoljiti jednostavnom potvrdom \u201cmudrosti\u201d. Stoga je nu\u017eno da se razmotre neka korjenita pitanja, kako bi se do\u0161lo do rje\u0161enja ovih problema.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji jo\u0161 jedna va\u017ena primjedba na pitanje \u201cmudrosti\u201d i \u201cdobrobiti\u201d koja se, istini za volju, manje daje i ako joj se valjano ne odgovori, spomenuti sa\u017eeti odgovor gubi vrijednost. Rje\u0161enje te primjedbe ovisi o utemeljenju jednog va\u017enog na\u010dela na koje se oslanja na\u0161 budu\u0107i op\u0161irni odgovor, a na koji se i teozofi vi\u0161e pozivaju. Jedino uz prihvatanje tog na\u010dela ranije spomenuti sa\u017eeti odgovor kao i budu\u0107i op\u0161iran odgovor dobija svoju pravu vrijednost i smisao. Ta primjedba glasi:<\/p>\n\n\n\n<p>Da li pojmovi \u201cmudrosti\u201d i \u201cdobrobiti\u201d, kada se mjeri Bo\u017eije djelo, u osnovi imaju smisla? Da li se mo\u017ee re\u0107i da je Bog u\u010dinio neko djelo iz neke dobrobiti ili je mudrost nekog Bo\u017eijeg djela odre\u0111ena dobrobit? Nije li takvo razmi\u0161ljanje o Bogu proisteklo iz pore\u0111enja Boga sa stvorenjima?<\/p>\n\n\n\n<p>Neko mo\u017ee ustvrditi da pojmovi mudrosti i svrsishodnosti, kada se odnose na Boga, nemaju nikakvog smisla, ve\u0107 da su to sve poimanja nastala kao posljedica pore\u0111enja Boga sa stvorenjima. Kada ka\u017eemo da je ne\u0161to trebalo tako da bude, jer to mudrost i dobrobit nala\u017eu, onda to zna\u010di da je za postizanje datog cilja bilo nu\u017eno koristiti odgovaraju\u0107a sredstva. Odabir tog sredstva jeste dobrobit jer poma\u017ee postizanju datog cilja, dok odabir nekog drugog nije dobrobit jer od tog cilja udaljava. Naprimjer, ka\u017eemo da je dobrobit to da postoji patnja i bol, kako bi u\u017eitak i zadovoljstvo imali smisla. Mudrost se nalazi u \u010dinjenici da majka ima dojke kako bi beba imala spremnu hranu. Mudrost je stvaranje rogova kako bi se jedna \u017eivotinja odbranila od druge.<\/p>\n\n\n\n<p>Zar se ne mo\u017ee re\u0107i da je sve ovo \u010disto poistovje\u0107ivanje Boga s \u010dovjekom i drugim nesavr\u0161enim bi\u0107ima? Za \u010dovjeka, ili bilo koje drugo nesavr\u0161eno bi\u0107e, mudrost i dobrobit imaju smisla, jer se nalaze unutar jednog sistema koji je sa\u010dinjen od niza uzroka i posljedica. Da bi do\u0161lo do \u017eeljenog cilja, to bi\u0107e nema drugog izbora nego da se koristi sredstvima koja tome cilju vode.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko onda, prilikom odabira sredstava, to bi\u0107e odabere upravo ono sredstvo koje je u sistemu prirode i svijeta namijenjeno za postizanje zadatog cilja, onda je to bi\u0107e postupilo mudro i svrsishodno, a ina\u010de ne. Me\u0111utim, postavlja se pitanje kakvog smisla ima mudrost i dobrobit za Bi\u0107e koje je iznad ovog sistema i koje mu je ustvari dalo postojanje. To Bi\u0107e uop\u0107e i nema potrebe da se potpoma\u017ee ovim ili onim sredstvima da bi do\u0161lo do odre\u0111enog cilja, a o tome da li mu je neko djelo mudro ili ne, ne moramo ni raspravljati. Prema tome, nije ispravno re\u0107i da je Bog stvorio bol i patnju da bi u\u017eitak i zadovoljstvo imali smisla ili da je kod majke stvorio dojke da bi beba imala \u010dime da se hrani. Bog mo\u017ee da nahrani bebu i bez maj\u010dinih dojki, a mo\u017ee u\u010diniti i da \u010dovjek shvati smisao zadovoljstva, a da mu prethodno daje da isku\u0161a patnju i bol.<\/p>\n\n\n\n<p>Sistem uzroka i posljedica je sa na\u0161eg stanovi\u0161ta ne\u0161to vrlo ozbiljno, dok je sa Bo\u017eijeg stanovi\u0161ta ne\u0161to sasvim proceduralno. Prema tome, nama se mo\u017ee pripisati mudrost, a ne Bogu! Na\u0161e djelo mo\u017ee da bude mudro \u2013 tj. u skladu s postoje\u0107im sistemom u prirodi \u2013 a ne djelo Bo\u017eije koje je, zapravo, sam sistem. Sam sistem nije stvoren po uzoru na neki drugi. Ukoliko neko, nakon Bo\u017eijeg stvaranja sistema, upozna taj sistem i svoje djelo uskladi s njim, postupio je mudro.<\/p>\n\n\n\n<p>Sasvim je razumljivo za\u0161to je Bog stvoriv\u0161i svijet isti uredio po principu uzroka i posljedica, kako bi Svoje znanje i mudrost razotkrio Svojim robovima, te kako bi to u\u010dinio sredstvom njihove spoznaje \u2013 jer da nije reda i rasporeda i da dominira slu\u010dajnost, tj. kad bi bilo tako da se iz svakog uzroka mo\u017ee o\u010dekivati bilo kakva posljedica, onda ne bi bilo ni na\u010dina da \u010dovjek do\u0111e do spoznaje o Bogu. Razrje\u0161enje gornje dileme glasilo bi:<\/p>\n\n\n\n<p>Sama \u010dinjenica da postizanje spoznaje ovisi o promatranju mudrog ure\u0111enja kreacije, zna\u010di da je nu\u017eno da cijelim Univerzumom dominira ure\u0111eni zakon, dok je, na osnovu navedenog na\u010dela, potpomaganje sredstvima radi postizanja cilja posao robova, a ne Boga. Bog tu istu spoznaju mo\u017ee da proizvede u Svojim robovima, a da ne radi na ovaj na\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, onima koji pojave zla i raskola obrazla\u017eu na osnovama \u201cmudrosti\u201d i \u201cdobrobiti\u201d mo\u017ee se prigovoriti da takvo obrazlaganje ne mo\u017ee biti utemeljeno na ovakvim osnovama, jer je Bog mogao stvoriti sve one koristi koje se kriju u raskolima i zlim pojavama, a da se ne pribjegava ovako zamornim sredstvima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je ta velika primjedba koju najprije treba razrije\u0161iti, kako bi se onda \u201cdobrobit\u201d mogla uzeti u obzir u odgovoru na problem.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Murteza Mutahari<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jejednakost da, diskrimancija ne Prigovor koji se odnosi na diskriminaciju glasio je ovako: Za\u0161to su bi\u0107a, iako u jednakom odnosu prema Istinitoj Biti, stvorena nejednako? Za\u0161to je neko crn, a neko bijel? Neko lijep, a neko ru\u017ean? Za\u0161to jedna skupina bi\u0107a treba da su meleci, druga ljudi, tre\u0107a \u017eivotinje, \u010detvrta biljke, peta ne\u017eive tvari? Za\u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12033,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-12031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12031"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12035,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031\/revisions\/12035"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}