Pojam svjetonazora<\/p>\n\n\n\n
Svaka \u0161kola, ideologija i smjer razmi\u0161ljanja koji nudi program ljudskog spasa i sre\u0107e predla\u017ee u svom programu niz vrijednosti, naredbi i zabrana koji se odnose na pojedinca ili dru\u0161tvo. Ti programi sadr\u017ee prakti\u010dne naredbe ili zabrane koje zadiru u svaku poru individualnog i dru\u0161tvenog \u017eivota. Sadr\u017eaj normi ogleda se kroz princip koji zahtijeva ili zabranjuje da se ne\u0161to desi: ovo se mora u\u010diniti, to se ne smije ni pomisliti; na ovaj se na\u010din treba izgraditi; radi napretka mora se i\u0107i ovim putem, a ne tim; treba slobodno \u017eivjeti; u\u010denjak treba planirati; treba se kretati ka Bo\u017eijem zadovoljstvu; u dru\u0161tvu se ne smije \u010diniti nepravda itd. Sve naredbe i zabrane koje ideologija nudi moraju se oslanjati na jednu vrstu filozofije i svjetonazora o egzistenciji, svijetu i dru\u0161tvu da bi se na osnovu toga svojevrsnog pogleda na svijet u kojem se \u017eivi dru\u0161tvo moglo definirati na ovaj ili onaj na\u010din, a \u010dlanovi dru\u0161tva mogli biti odgajani u skladu sa planom i programom koji je izra\u0111en na temeljima upravo te ideologije i pogleda na svijet.<\/p>\n\n\n\n
Svjetonazor je skup pogleda, komentara i analiza u vezi sa svijetom, dru\u0161tvom i \u010dovjekom. Pogledi se ti\u010du odgovora na razli\u010dita pitanja o svijetu koji nas okru\u017euje i u kojem \u017eivimo. Izme\u0111u ostalog, to su pitanja da liovaj svijet ima svoj po\u010detak ili ne? da li ima svrhu ili se kre\u0107e po principu slu\u010dajnosti? ili kakva je \u010dovjekova sudbina ? da li je \u010dovjek bi\u0107e koje je u djelovanju slobodno ili prisiljeno? je li podlje\u017ean vremenu i prirodi ili vlada njima? da li mu je priroda Bo\u017eanske naravi ili je animalna? da li dru\u0161tvo ima sudbonosnu ulogu na pojedinca ili ne? da li i dru\u0161tvo, poput pojedinca, ima svoj \u017eivot , smrt, usavr\u0161avanje i zaostalost? kakva je veza izme\u0111u historijskih i dru\u0161tvenih zakonitosti? itd. Odgovori na ova pitanja predstavljaju svjetonazor.<\/p>\n\n\n\n
Pojam ideologije ili prepoznavanja dogme gradi se na postolju svjetonazora. Ustvari, ideologija je prakti\u010dna su\u0161tina (mudrost) To je odgovor na pitanja za\u0161to se na ovaj na\u010din treba \u017eivjeti, za\u0161to treba pravedno postupati? Islamska ideologija na ova pitanja daje odgovar \u0161to svijet ima Stvoritelja, a On, tj. Allah, d\u017e. \u0161., ne prihvata u Svom sistemu stvaranja druga\u010dije pona\u0161anje, ve\u0107 tra\u017ei samo pravdu. Uvijek kada postavimo pitanje o su\u0161tini prakti\u010dnih pravila, ideologija nam odmah odgovara: zato \u0161to je moj svjetonazor tako presudio. Za\u0161to moram biti sa hid\u017eabom? Za\u0161to moram obavljati namaz? Za\u0161to trebamo postiti? To se mora zato \u0161to nam svjetonazor ka\u017ee: Ovaj je svijet u mo\u0107i Allahovoj; Uzvi\u0161eni Allah poslao je Resula, koji nam je rekao da \u0107emo za svoja djela odgovarati. Jasno nam je, dakle, da se odgovori na ideolo\u0161ka pitanja oslanjaju na svjetonazor.<\/p>\n\n\n\n
Zakon nizanja \u2013 \u062a\u0631\u062a\u0628<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje za\u0161to su ideologije razli\u010dite, odgovor je zato \u0161to su svjetonazori raznovrsni. Ali, kada se postavi pitanje za\u0161to su svjetonazori, ili drugim rije\u010dima pogledi na svijet, razli\u010diti, na njeg nije jednostavno odgovoriti. Zbog toga i postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja i stavovi od kojih \u0107emo na neke ukazati:<\/p>\n\n\n\n
A) Marksisti odmah odgovaraju:<\/p>\n\n\n\n
Zato \u0161to su dru\u0161tveni polo\u017eaji a samim tim i dru\u0161tveni slojevi razli\u010diti. Na osnovu te razlike \u010dovjek, koji je li\u0161en dru\u0161tvenih privilegija, ima razli\u010dit uvid i gleda druga\u010dije na svijet oko sebe od jednog \u010dovjeka koji \u017eivi u svim materijanim blagodatima u\u017eivaju\u0107i privilegije. Ne treba obja\u0161njavati da li\u0161enost \u017eivotnih komfora i u\u017eivanje u njemu imaju svoje prirodne reakcije. Na\u010din na koji \u010dovjek \u017eivi ostavlja aktivan trag na njegovu nutrinu \u010diji kvalitet uveliko zavisi od uvjeta \u017eivota. Usljed toga, spoznaje su razli\u010dite i suprotne a ponekad i kontrarne.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eelaludin Rumi ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n
Kada se okrene\u0161 i glava tijelo prati,<\/p>\n\n\n\n
tako da i o\u010di gledat \u0107e u smjeru tom.<\/p>\n\n\n\n
Kada na brodu si plove\u0107i po moru,<\/p>\n\n\n\n
obalu \u0107e\u0161 vidjeti pokretnu u smjeru svom.<\/p>\n\n\n\n
Kada sudbina te oja\u0111ena na\u0111e,<\/p>\n\n\n\n
tjeskobu \u0107e\u0161 krivcem znati, jer te pati.<\/p>\n\n\n\n
Kada si veseo prijateljstvom druga,<\/p>\n\n\n\n
tad je veseo ovaj svijet kao duga.<\/p>\n\n\n\n
Problem ovog stava<\/p>\n\n\n\n
Rezultat do kojeg se dolazi ovakvim stavom jeste nepovjerenje prema bilo kakvom pogledu na svijet (kosmologija). Usljed toga \u0161to svaki \u010dovjek ima sebi svojstven pogled na svijet, prakti\u010dno je nemogu\u0107e ujediniti toliki broj razli\u010ditih pogleda u jedan zajedni\u010dki. Drugo, ovaj stav u sebi sadr\u017ei ozbiljan problem, ukoliko bismo marksiste upitali da li je va\u0161 zakon op\u0107enit ili ne? U prvom slu\u010daju, ukoliko bi bio op\u0107enit, to bi bio argument koji u sebi krije besmisao i protivurje\u010dnost, a u drugom slu\u010daju, tj. ukoliko nije op\u0107enit, to bi dovelo do op\u0107e relativnosti pogleda na svijet. To jest, ukoliko ka\u017eu da je op\u0107enit, u tom slu\u010daju pitanje relativnosti samo po sebi biva uga\u0161eno i tu se radi o dokazu besmisla, ili, drugim rije\u010dima, to je dokaz koji sa sobom nosi i smrtnu presudu. Ukoliko, pak, ka\u017eu da nije op\u0107enit, to stavu daje izgled potpuno li\u010dnog mi\u0161ljenja koje je, kao \u0161to i sami tvrde, rezultat du\u0161evnih stanja i prilika koje okru\u017euju \u010dovjeka a koje su promjenjive, \u0161to za sobom iziskuje promjenu stava prestajanjem uvjeta u kojem je nastao, s obzirom da je rije\u010d o potpuno li\u010dnom stavu a samim tim i relativnom, jer je rezultat relacije pojedinca s prirodnim i dru\u0161tvenim okru\u017eenjem. \u0160to je najva\u017enije, takav stav nema logi\u010dnog opravdanja da iznosi svoje parametre s namjerom mijenjanja svjetonazora ostalih ljudi, jer ljudi koji ne \u017eive u uvjetima u kojima oni \u017eive ne mogu razmi\u0161ljati kao oni, da bi na taj na\u010din spoznali svijet kakvim ga oni vide.<\/p>\n\n\n\n
Mi prihvatamo, i u tome nema nikakve polemike, da je \u010dovjekovo razmi\u0161ljanje u velikoj mjeri pod utjecajem okru\u017eenja, tj. vanjskih faktora. I upravo na ovoj osnovi Islam u pogledu izgradnje zdrave okoline ula\u017ee maksimalan napor. U isto vrijeme kada ka\u017ee da nema prisile u vjeru, s druge strane, priprema sankcije i preventivne mjere za kr\u0161enje pravila u okviru vjere. Me\u0111utim, nije mogu\u0107e pobiti \u010dinjenicu da \u010dovjek ima stanicu slobodnog razmi\u0161ljanja koja je sposobna biti imunom i neovisnom na spoljne utjecaje. Ona se u islamskoj terminologiji naziva fitret. ili primordijalna narav, tj. priroda. Na temelju ove \u010dinjenice stav marksista ni u kakvom slu\u010daju ne mo\u017ee imati nau\u010dnu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n
Sljede\u0107i odgovor<\/p>\n\n\n\n
Jedna skupina dijeli mi\u0161ljenje da razlike u spoznaji svijeta imaju svoj korijen u razli\u010ditim svjetonazorima. Ono \u0161to je danas me\u0111u filozofima i nau\u010dnicima prihva\u0107eno jeste da je korijen raznovrsnosti svjetonazora povezan sa disciplinom o spoznaji koja se naziva epistemiologija. Pojedinci su uvjereni da u na\u010delu filozofija nije kosmologija, ve\u0107 je epistemologija (nauka o znanju), \u0161to dovodi do konstatacije da su razli\u010diti svjetonazori posljedica raznovrsnih epistemologija. Jedni ka\u017eu da je put za spoznaju svijeta drugi opet ka\u017eu da je to posao srca, tre\u0107i smatraju da se to posti\u017ee \u010dulima i iskustvom. Saobrazno tome, ideologija svake \u0161kole utemeljena je na sopstvenom svjetonazoru, a svjetonazor svake \u0161kole posljedica je i rezultat epistemologije te \u0161kole i pravca. U skladu s re\u010denim, epistemologija je logi\u010dnija ukoliko se vi\u0161e oslanja na jake argumente i na realnost, utoliko joj svjetona\u00adzor zavre\u0111uje vi\u0161e povjerenja, a \u0161to je svjetonazor realniji, ideologija \u0107e biti \u010dovje\u010dnija. Dakle, svaka \u0161kola na prvom mjestu treba odrediti logiku na kojoj \u0107e njen govor biti ute\u00admeljen.<\/p>\n\n\n\n
Odgovor Islama<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira na to \u0161to Islam nije filozofska \u0161kola i \u0161to se ne obra\u0107a svojim pristalicama filozofskim terminima, ve\u0107 ima svojstven jezik kojim se svakoj skupini obra\u0107a na nivou njene mogu\u0107nosti i stilom koji ta skupina razumije, svaki \u010dovjek, bez obzira na kojoj razini shvatanja da se nalazi, mo\u017ee se u potpunosti koristiti ponu\u0111enim. Me\u0111utim, jasno se da vidjeti kako i pored toga \u0161to vodi ra\u010duna da bude razumljiva za sve, sigurno i temeljito govori tako da joj se ideologija mo\u017ee ponuditi u obliku prakti\u010dne misli, a svjetonazor u vidu spe\u00adkulativne i racionalne mudrosti, a stavovi o spoznaji (perz. m\u2019arifet \u0161enasi) kao na\u010delna logika. Za razumijevanje tako op\u0161irnog programa imamo potrebu za debatiziranjem i s ve\u00adlikim brojem knjiga. Me\u0111utim, zadovoljit \u0107emo se rezimiran\u00adjem teme karakteristika epistemologije i svjetonazora kao i ideolo\u0161kih obilje\u017eja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: \u0160ejh Akbar Eydi, Karakteristike islama,<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pojam svjetonazora Svaka \u0161kola, ideologija i smjer razmi\u0161ljanja koji nudi program ljudskog spasa i sre\u0107e predla\u017ee u svom programu niz vrijednosti, naredbi i zabrana koji se odnose na pojedinca ili dru\u0161tvo. Ti programi sadr\u017ee prakti\u010dne naredbe ili zabrane koje zadiru u svaku poru individualnog i dru\u0161tvenog \u017eivota. Sadr\u017eaj normi ogleda se kroz princip koji zahtijeva […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12074,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-12073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12073"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12075,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12073\/revisions\/12075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}