{"id":12145,"date":"2026-02-17T11:01:12","date_gmt":"2026-02-17T11:01:12","guid":{"rendered":"https:\/\/novividici.net\/?p=12145"},"modified":"2026-02-17T11:01:12","modified_gmt":"2026-02-17T11:01:12","slug":"uzrok-i-posljedica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/novividici.net\/?p=12145","title":{"rendered":"Uzrok i posljedica"},"content":{"rendered":"\n

Najstarije filozofsko<\/strong> pitanje je pitanje uzroka i posljedice. U svakom filozofskom sistemu se govori o uzroku i posljedici, za razliku od termina \u201cprimarnosti egzistencije\u201d ili \u201cumske egzistencije\u201d koje u nekim filozofskim sistemima zauzimaju uzvi\u0161eno mesto, dok se u drugim sistemima mi\u0161ljenja tome ne pridaje ni najmanja pa\u017enja. Tako pitanje \u201cpotencije i aktueliteta\u201d ima dosta va\u017enu ulogu u Aristotelovoj filozofiji, ili kao \u0161to je pitanje \u201cpostojanog i promijenljivog\u201d vrlo va\u017eno pitanje u Mulla Sadrinoj filozofiji.<\/p>\n\n\n\n

Kauzalitet je neka vrsta veze izme\u0111u dve stvari koje nazivamo: \u201cuzrok\u201d (kauza) i \u201cposljedica\u201d, ali jedna od naj\u010dvr\u0161\u0107ih veza. Veza uzroka i posljedice je takva da uzrok daje egzistenciju posljedici. Ono \u0161to posljedica uzima od svog uzroka jeste potpunost svoga bi\u0107a i stvarnost. Upravo zato da nije uzroka, ne bi bilo ni posljedice. Mi kod drugih pitanja filozofije nemamo takvu vezu  na na\u010din da kada ne bi bilo jedne strane, ne bi postojala ni druga strana. Zbog toga je potreba posljedice za uzrokom najja\u010da potreba, odnosno potreba za samim postojanjem. Zato ako ho\u0107emo da defini\u0161emo uzrok, moramo re\u0107i: to je ono za \u0161ta posljedica ima potrebu u svojem postojanju.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od stvari koja je va\u017ena kada je rije\u010d o uzroku i posljedici jeste to da je svaka pojava posljedica nekog uzroka, a svaka posljedica ima potrebu za uzrokom, i zato svaka pojava ima potrebu za uzrokom, \u0161to zna\u010di da ako neka stvar nije uistinu (po sebi) samo postojanje, i postojanje je njemu samo dodato, sigurno mora biti zbog prisustva nekog elementa kojeg nazivamo \u201cuzrok\u201d. Zato nema pojave bez uzroka. Suprotna teorija od ove spomenute je to da zamislimo da se ne\u0161to pojavi bez uzroka, i ta teorija se zove \u201ctihizam\u201d. Filozofija priznaje zakon kauzaliteta i o\u0161tro negira tihizam.<\/p>\n\n\n\n

To da svaka pojava ima potrebu za uzrokom je stajali\u0161te u vezi kojeg su saglasni svi filozofi i teolozi, samo \u0161to teolozi tu pojavu nazivaju \u201cnastalo\u201d, dok filozofi nazivaju pojavu \u201ckontingentno bi\u0107e\u201d. Zna\u010di da teolozi govore da je svako nastalo, posljedica i treba mu uzrok, dok filozofi smatraju da je kontingentno bi\u0107e ono \u0161to je posljedica i treba mu uzrok. Ova dva razli\u010dita stava doprinose razli\u010ditim zaklju\u010dcima o kojima smo govorili u poglavlju o \u201cvje\u010dnom i stvorenom \u201c.<\/p>\n\n\n\n

Druga stvar u vezi uzroka i posljedice je to da svaki uzrok stvara sebi svojstvenu posljedicu, ne bilo kakvu posljedicu, kao i to da je svaka posljedica rezultat svog posebnog uzroka, ne od bilo kojeg. Drugim rije\u010dima, postoje posebne veze izme\u0111u bi\u0107a svijeta, i upravo zato ne mo\u017ee biti da bilo koja stvar bude uzrok bilo kojoj posljedici, kao \u0161to ne mo\u017ee ni bilo koja posljedica da bude stvorena od bilo kakvog uzroka. Mi smo u svojim svakodnevnim iskustvima uvjereni da je, naprimjer, hrana uzrok zasi\u0107enja, pi\u0107e uzrok otklanjanja \u017ee\u0111i, \u0161kolovanje uzrok opismenjavanja. Zato, ako ho\u0107emo da do\u0111emo do jedne od gore navedenih posljedica, moramo uraditi njen poseban uzrok. Nikada ne\u0107emo radi otklanjanja gladi popiti vode ili \u010ditati knjigu, kao \u0161to ne\u0107emo ni radi opismenjavanja, konzumirati hranu.<\/p>\n\n\n\n

Filozofija je dokazala da postoji postojana veza u svim pojavama ovog svijeta i ovu tvrdnju iskazuju na sljede\u0107i na\u010din: izme\u0111u svakog uzroka i posljedice nalazimo posebnu vezu i slo\u017eenost koju ne mo\u017eemo nikada prona\u0107i izme\u0111u drugog uzroka i njegove posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Ovo pravilo je najva\u017enije koje uskla\u0111uje na\u0161e misli i ure\u0111uje svijet u na\u0161im mislima u obliku ure\u0111ene cjeline u kojoj je svaki djeli\u0107 na svom posebno odre\u0111enom mestu i nemogu\u0107e je da bilo koji zauzme mjesto drugog dijela, a ne kao grupa nesuglasica u kojoj nijedna stvar nije (sigurni) uslov za drugu.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a stvar u vezi uzroka i posljedice jeste to da je u Aristotelovoj filozofiji uzrok podjeljen na \u010detiri vrste: pokreta\u010dki uzrok, finalni uzrok, materijalni uzrok i oblikuju\u0107i uzrok. U stvarima koje \u010dovjek stvara jasno vidimo ova \u010detiri uzroka. Naprimjer, ako pravimo ku\u0107u, zidar je pokreta\u010dki uzrok, \u017eivljenje u ku\u0107i je finalni uzrok, pribori za gradnju su materijalni uzrok i na kraju oblik i forma ku\u0107e (po\u0161to je pogodna za \u017eivljenje, a ne ambar i kupatilo) je oblikuju\u0107i uzrok.<\/p>\n\n\n\n

Po Aristotelovom mi\u0161ljenju, svaka prirodna pojava, kao kamenje, biljke i ljudi imaju ova \u010detiri spomenuta uzroka.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju o uzroku i posljedici se govori i o tome da se zna\u010denje uzroka kod prirodnih nau\u010dnika [tj. u prirodnim naukama] razlikuje sa onim \u0161to teozofi misle kada upotrebljavaju taj termin. Po teozofiji [nauci o Bogu] \u0161to danas zovemo filozofijom, uzrok je ono \u0161to daje egzistenciju, zna\u010di da filozofi nazivaju neku stvar uzrok druge stvari, kada ta stvar daje postojanje drugim stvarima, ali ako ne daje postojanje drugom bi\u0107u, ne nazivaju je uzrok, ve\u0107 eventualno govore o tome kao \u201cpripremnom aspektu\u201d. Dok prirodoslovci \u010dak u slu\u010daju kada je veza dvije stvari sami \u010din pokretanja i kretanja koriste rije\u010d uzrok. Upravo zato, kod prirodoslovaca zidar je uzrok ku\u0107e, zato \u0161to je zidar pomo\u0107u nekih kretnji i preme\u0161tanja na kraju uspio napraviti ku\u0107u, dok teozofi [filozofi] nikada zidara ne vide uzrokom, zato \u0161to zidar nije stvorio ku\u0107u. Materijal za gradnju ku\u0107e je od prije postojao, a na zidaru je samo da sastavi i uskladi taj materijal u posebnom obliku. Tako\u0111er, odnos majke i oca prema svom djetetu je isto takav, \u0161to zna\u010di da ih prirodoslovci nazivaju uzrokom, a filozofi ih nazivaju \u201cuvod\u201d, \u201cpriprema\u010d\u201d i \u201cprenosni tok\u201d, a ne uzrokom.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a stvar u vezi uzroka i posljedice je to da je kauzalni lanac (po filozofskom terminu, a ne po prirodnim naukama, tj. uzroci postojanja, a ne uzroci kretanja) ograni\u010den i nemogu\u0107e je da bude beskrajan. Zna\u010di ako postojanje neke stvari bude emanisano od strane uzroka i ovisno o njegovom postojanju, i tako\u0111er postojanje tog uzroka ovisi o postojanju drugog uzroka, i njegovo postojanje o tre\u0107em uzroku, mogu\u0107e je da se hiljade i milioni i milijarde uzroka poredaju u ovom lancu tako da je svaki od njih emanisan od strane vi\u0161eg uzroka, tako da lanac ide prema gore, ali na kraju \u0107e biti zavr\u0161en do jednog uzroka koji postoji sam po sebi i ne ovisi o nijednom uzroku, zato \u0161to je lan\u010danost beskrajnih uzroka nemogu\u0107a. Filozofi su demonstrirali mnogim dokazima da je nemogu\u0107a lan\u010danost beskrajnih uzroka. Filozofi za ovo pravilo kratko ka\u017eu: \u201cLan\u010danost uzroka je nemogu\u0107a\u201d, a nekada jo\u0161 kra\u0107e ka\u017eu: \u201cLan\u010danost je nemogu\u0107a\u201d. Naravno pod ovim misle da je lan\u010danost beskrajnih uzroka nemogu\u0107a. Re\u010d \u062a\u0633\u0644\u0633\u0644 \u201cteselsul\u201d [lan\u010danost] poti\u010de od \u0633\u0644\u0633\u0644\u0629 \u201csilsile\u201d \u0161to zna\u010di lanac. Zato lan\u010danost zna\u010di povezanost beskrajnih uzroka. Filozofi su uporedili red i povezanost uzroka i posljedica halkama lanca koje dolaze jedna za drugom.<\/p>\n\n\n\n

Uvod u filozofiju<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najstarije filozofsko pitanje je pitanje uzroka i posljedice. U svakom filozofskom sistemu se govori o uzroku i posljedici, za razliku od termina \u201cprimarnosti egzistencije\u201d ili \u201cumske egzistencije\u201d koje u nekim filozofskim sistemima zauzimaju uzvi\u0161eno mesto, dok se u drugim sistemima mi\u0161ljenja tome ne pridaje ni najmanja pa\u017enja. Tako pitanje \u201cpotencije i aktueliteta\u201d ima dosta va\u017enu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-12145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12147,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12145\/revisions\/12147"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}