{"id":12185,"date":"2026-03-25T13:39:38","date_gmt":"2026-03-25T13:39:38","guid":{"rendered":"https:\/\/novividici.net\/?p=12185"},"modified":"2026-03-25T13:46:23","modified_gmt":"2026-03-25T13:46:23","slug":"godisnjica-rodenja-prof-dr-muniba-maglajlica-istaknutog-bosniste-i-osnivaca-fondacije-novi-vidici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/novividici.net\/?p=12185","title":{"rendered":"Godi\u0161njica ro\u0111enja prof. dr. Muniba Maglajli\u0107a, istaknutog bosniste i osniva\u010da Fondacije Novi Vidici"},"content":{"rendered":"\n<p>24. marta 1945. godine u Banjoj Luci ro\u0111en je prof. dr. Munib Maglajli\u0107, univerzitetski profesor, histori\u010dar usmene knji\u017eevnosti te jedan od prvaka bosnisti\u010dke knji\u017eevnoakademske zajednice, kao i predsjednik BZK\u00a0<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d.\u00a0\u00a0Osnovno i srednje obrazovanje zavr\u0161io je u rodnom gradu. Diplomirao je na Vi\u0161oj pedago\u0161koj \u0161koli u Banjoj Luci 1966. godine i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za istoriju jugoslovenskih knji\u017eevnosti i srpskohrvatskog jezika 1970. godine. Magistarski rad\u00a0<em>Sevdalinka:<\/em>\u00a0<em>Knji\u017eevnohistorijsko i knji\u017eevnoteorijsko odre\u0111enje jednog kratkog usmenog oblika sa bosanskohercegova\u010dkog prostora\u00a0<\/em>odbranio je 1980. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon diplomiranja, izabran je za asistenta u Institutu za izu\u010davanje jugoslovenskih knji\u017eevnosti u Sarajevu, gdje je proveo dvadeset i \u010detiri godine i u tom periodu pro\u0161ao je izbor u sva tri stru\u010dna i nau\u010dna zvanja: od stru\u010dnog saradnika do vi\u0161eg nau\u010dnog saradnika i na kraju direktora, sve do 1992. godine, kada prelazi na Filozofski fakultet, gdje je izabran u zvanje redovnog profesora na Odsjeku za ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti (kasnije preimenovanom u Odsjek za knji\u017eevnosti naroda Bosne i Hercegovine). Sara\u0111ivao je s Fakultetom islamskih nauka, Pedago\u0161kom akademijom i Muzi\u010dkom akademijom Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao stipendista DAAD-a boravio je na studijskim istra\u017eivanjima u Njema\u010dkoj, zatim je u\u010destvovao na brojnim nau\u010dnim simpozijima u regiji i inostranstvu: Turskoj, Njema\u010dkoj i Engleskoj, te folkoristi\u010dkim skupovima i kongresima Saveza udru\u017eenja folkorista u biv\u0161oj Jugoslaviji. Bio je \u010dlan redakcije&nbsp;<em>Godi\u0161njaka<\/em>&nbsp;Instituta za knji\u017eevnost, urednik za Bosnu i Hercegovinu bibliografske edicije&nbsp;<em>Jahresbibliographie<\/em>, koja je objavljivana u Freiburgu (Njema\u010dka) i Ljubljani (Slovenija), \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa&nbsp;<em>Rad<\/em>&nbsp;Kongresa Saveza udru\u017eenja folkorista Jugoslavije, saradnik drugog izdanja&nbsp;<em>Enciklopedije Jugoslavije<\/em>&nbsp;Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu,&nbsp;<em>Leksikona pisaca Jugoslavije<\/em>&nbsp;u izdanju Matice srpske iz Novog Sada, urednik \u010dasopisa&nbsp;<em>Radovi<\/em>&nbsp;Filozofskog fakulteta u Sarajevu te \u010dlan Redakcije edicije&nbsp;<em>Bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost u 100 knjiga<\/em>&nbsp;BZK&nbsp;<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimanja prof. dr. Muniba Maglajli\u0107a bila su raznovrsna, a obuhva\u0107ala su najmanje \u010detiri oblasti: nau\u010dno-stru\u010dna istra\u017eivanja u oblasti usmene knji\u017eevnosti, nastavno-pedago\u0161ki rad, dru\u0161tveni anga\u017eman pri BZK\u00a0<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d, saradnja s Fondacijom\u00a0<strong>\u201c<\/strong>Mulla Sadra\u201d. Najdu\u017ee se bavio historijsko-kriti\u010dkim prou\u010davanjima u oblasti usmene knji\u017eevnosti, gdje je njegov doprinos prou\u010davanju historije i nastanka sevdalinke i bo\u0161nja\u010dke balade iznimno zna\u010dajan i prepoznatljiv. Objavio je 5 nau\u010dnih autorskih knjiga, 20 prire\u0111iva\u010dkih, 12 uredni\u010dih, 340 nau\u010dno-stru\u010dnih priloga, osvrta i polemika. Pored odr\u017eavanja nastave na oblastima\u00a0<em>Usmena knji\u017eevnost<\/em>\u00a0i\u00a0<em>Bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost<\/em>, bio je \u010dlan brojnih komisija i mentor prilikom izrade magistarskih i doktorskih radova. <\/p>\n\n\n\n<p>Dvadeset i pet godina bavio se promicanjem kulturnih i nacionalnih bo\u0161nja\u010dkih pitanja pri BZK&nbsp;<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d. Bio je jedan od bliskih prijatelja i saradnika prof. dr. Muhsina Rizvi\u0107a i jedan od obnovitelja Kulturnog dru\u0161tva Muslimana&nbsp;<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d 1990. godine. U BZK&nbsp;<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d najprije je obavljao du\u017enost direktora tada\u0161njeg Centra za bosanskomuslimanske studije (danas Instituta za bo\u0161nja\u010dke studije), u okviru kojeg su zapo\u010deti va\u017eni istra\u017eiva\u010dki projekti:&nbsp;<em>Bo\u0161njaci: Enciklopedijski presjek<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Bo\u0161nja\u010dki biografski leksikon&nbsp;<\/em>te edicija&nbsp;<em>Bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost u 100 knjiga,<\/em>&nbsp;a kasnije je&nbsp; obavljao i du\u017enost predsjednika BZK&nbsp;<strong>\u201c<\/strong>Preporod\u201d, od 1994. do 2001. godine, te ponovo du\u017enost direktora Instituta za bo\u0161nja\u010dke studije. Preminuo je 19. oktobra 2015. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U intervjuu sa Vehidom Guni\u0107em na pitanje po \u010demu \u0107e biti zapam\u0107en, prof. dr. Munib Maglajli\u0107 kazao je:&nbsp;\u201cVolio bih da me moji savremenici upamte po tome \u0161to sam skrenuo pa\u017enju na to usmeno pjesni\u0161tvo i na njegovu vrijednost. Volio bih da to ne ostane neprimije\u0107eno, ali ne zbog mene nego zbog tog pjesni\u0161tva koje je pa\u017enje vrijedno i sa \u010dim mi ulazimo u svjetsku riznicu umjetni\u010dkog laga, umjetnosti rije\u010di, jezi\u010dne umjetnine.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>24. marta 1945. godine u Banjoj Luci ro\u0111en je prof. dr. Munib Maglajli\u0107, univerzitetski profesor, histori\u010dar usmene knji\u017eevnosti te jedan od prvaka bosnisti\u010dke knji\u017eevnoakademske zajednice, kao i predsjednik BZK\u00a0\u201cPreporod\u201d.\u00a0\u00a0Osnovno i srednje obrazovanje zavr\u0161io je u rodnom gradu. Diplomirao je na Vi\u0161oj pedago\u0161koj \u0161koli u Banjoj Luci 1966. godine i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12188,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-12185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12185"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12185\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12189,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12185\/revisions\/12189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}