{"id":1639,"date":"2023-06-13T07:16:14","date_gmt":"2023-06-13T07:16:14","guid":{"rendered":"https:\/\/novividici.net\/?p=1639"},"modified":"2023-09-18T12:51:21","modified_gmt":"2023-09-18T12:51:21","slug":"blagodati-prilika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/novividici.net\/?p=1639","title":{"rendered":"Blagodati prilika"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Poslanikov s.a.v.a savjet Ebu Zerru r.a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cO Ebu Zerre, \u010duvaj se toga da zbog nadanja odga\u0111a\u0161 dobra djela! Nalazi\u0161 se u ovom, a ne u sutra\u0161njem danu. Ako ti do\u0111e sutra, i sutra budi kakav si bio danas, a ako ti sutra ne do\u0111e, ne\u0107e\u0161 se kajati zbog onoga \u0161to si propustio danas. O Ebu Zerre, koliko je onih koji osvanu ne do\u010dekav\u0161i no\u0107 i koliko je onih koji o\u010dekuju sutra, ali ga ne do\u010dekaju! O Ebu Zerre, ako pogleda\u0161 smrt i uvidi\u0161 kako ti se brzo pribli\u017eava, zamrzit \u0107e\u0161 nadu i njene obmane. O Ebu Zerre, budi na Ovome svijetu kao da si stranac ili putnik i ubrajaj sebe me\u0111u stanovnike kabura! O Ebu Zerre, kada osvane\u0161, ne govori sebi da \u0107e\u0161 do\u010dekati no\u0107, a kada zano\u0107i\u0161, ne govori sebi da \u0107e\u0161 do\u010dekati jutro. Koristi&nbsp;<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/18900-znacaj-ocuvanja-zivota-i-zdravlja\/\">zdravlje<\/a>&nbsp;svoje prije bolesti, i \u017eivot svoj prije smrti, jer ti ne zna\u0161 \u0161ta \u0107e s tobom biti sutra!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pravovremeno kori\u0161tenje prilika i odbacivanje dugoro\u010dnih \u017eelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cO Ebu Ebu Zerre, \u010duvaj se toga da zbog nadanja odga\u0111a\u0161 dobra djela!\u201d Ove rije\u010di dopunjavaju prethodne rije\u010di Poslanika, s.a.v.a., i ujedno nagla\u0161avaju va\u017enost kori\u0161tenja prilika i netra\u0107enja \u017eivotnog vremena. Odga\u0111anje (<em>tesvif<\/em>) jedna je od neda\u0107a koja onemogu\u0107ava izvr\u0161avanje dobrih djela. Zbog toga je ono u predajama predstavljeno kao poku\u0111eno svojstvo.&nbsp;<em>Tesvif<\/em>&nbsp;ima zna\u010denje odga\u0111anja poslova s nadom u kasnije obavljanje. Ovakvo stanje mo\u017ee imati mno\u0161tvo uzroka, ali op\u0107i i glavni uzrok toga jesu (u skladu sa onim \u0161to je ovdje navedeno) \u010dovjekove \u017eelje. Naime, \u010dovjek ne obavlja posao koji treba danas obaviti, s nadom da \u0107e i sutra biti \u017eiv i da \u0107e ga sutra obaviti. Kada stigne sutra, onda s nadom u neki drugi dan, a tako\u0111er i mjesec ili godinu i dalje odga\u0111a obavljanje svojih poslova. Poslanik poru\u010duje: Ako \u017eeli\u0161 da se ovo svojstvo i stanje otkloni iz tvoje nutrine, zamisli da ima\u0161 samo ovaj dan, ovaj \u010das i ovaj trenutak te da nakon ovoga ne\u0107e\u0161 imati priliku za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p>Pojam&nbsp;<em>tesvif<\/em>, kao i mnogi drugi eti\u010dki pojmovi, bilo da se ti\u010du moralnih vrlina ili poku\u0111enih svojstava, spada u pojmove koji su&nbsp;<em>te\u0161kiki<\/em>&nbsp;(stepenovani) i koji imaju vi\u0161e razina. Ovi stepenovani (<em>te\u0161kiki<\/em>) pojmovi su razli\u010diti u odnosu na razli\u010dite pojedince, od vjernika pa do nevjernika, pa \u010dak i u odnosu na razinu vjerovanja. Neke razine su obavezne (<em>vad\u017eib<\/em>), neke su potvr\u0111ene obaveze, neke druge su pohvaljene (<em>mustehab<\/em>), a neke potvr\u0111eno pohvaljene. Nekad su neke razine toliko precizne da njihovo predo\u010davanje obi\u010dnom svijetu nije ni mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Razine lahkomislenosti odga\u0111anja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prva razina odga\u0111anja (<em>tesvif<\/em>) je te\u017enja opu\u0161tenosti te ispoljavanje lijenosti u pogledu obavljanja ovosvjetskih poslova, \u0161to biva uzrokom da \u010dovjek odga\u0111a svoje poslove. Ova lo\u0161a navika nema veze sa pitanjem vjerovanja; onako kako vjernici bivaju njom pogo\u0111eni, mogu\u0107e je da i nevjernici budu pogo\u0111eni, zato \u0161to su nekad i nevjernici u svojim ovosvjetskim poslovima lijeni i ravnodu\u0161ni. Ova navika i narav, koja biva uzrok da \u010dovjek odga\u0111a svoje poslove, ubraja se u poku\u0111ena svojstva i za vjernika, i za nevjernika, bez razlike. Svakako, ako \u010dovjek-vjernik uobi\u010daji ne izvr\u0161avati blagovremeno svoje obaveze, malo-pomalo ova navika \u0107e mu postati trajno svojstvo i uticat \u0107e na njega i u pitanjima vjere te \u0107e biti uzrok da on svoje vjerske obaveze ne izvr\u0161ava na vrijeme. S ovog stanovi\u0161ta ova navika je za vjernika poku\u0111enija i borba protiv nje preporu\u010duje se upravo iz tog razloga. Bude li \u010dovjek popustljiv i nemaran u pogledu svojih ovosvjetskih poslova, ova navika polahko postaje njegovo trajno svojstvo te se prote\u017ee na odga\u0111anje i na popustljivost i u onosvjetskim poslovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga razina odga\u0111anja jeste nemarnost u izvr\u0161avanju obaveza. Ovo odga\u0111anje, s obzirom na vrste obaveza (<em>vad\u017eiba<\/em>), dijeli se na sljede\u0107e tri:<\/p>\n\n\n\n<p>1) Odga\u0111anje i nemar u izvr\u0161enju obaveza za \u010dije je izvr\u0161avanje predvi\u0111eno zna\u010dajno vrijeme, kao \u0161to je pet dnevnih namaza, od kojih svaki zahtijeva podosta vremena. Neki pojedinci odga\u0111aju i zanemaruju obavljanje ovih namaza, tako da ih stalno odga\u0111aju i obavljaju ih pred sami istek njihova vremena. Iako ovo odga\u0111anje i olahko shvatanje nije haram, ubraja se u poku\u0111ene radnje.<\/p>\n\n\n\n<p>2) Odga\u0111anje obaveza koje treba neodlo\u017eno izvr\u0161iti, mada nisu u potpunosti neodlo\u017ene. To zna\u010di da ih \u2013 ako budu izostavljene kada se uka\u017ee prva prilika, treba izvr\u0161iti kada se uka\u017ee druga, a ako se ni tada ne stignu izvr\u0161iti, onda kada se uka\u017ee prva naredna prilika. Naprimjer, obavezno je u\u010diniti tevbu (pokajanje) \u010dim se uka\u017ee prilika i njeno odga\u0111anje je haram, ali ako bude i odgo\u0111ena, to ne zna\u010di da obaveznost i neodlo\u017enost tevbe vi\u0161e nisu na snazi.<\/p>\n\n\n\n<p>3) Odga\u0111anje i nemar u obaveznim djelima koja su ta\u010dno odre\u0111ena, poput posta, koji ima posve odre\u0111eno vrijeme. Neki pojedinci izbjegavaju izvr\u0161avanje ovih obaveza u njihovo vrijeme i misle u sebi da \u0107e kasnije napostiti propu\u0161teno i sl. Mada je ovakav pojedinac manji grje\u0161nik u odnosu na onog koji nema namjeru nadoknaditi propu\u0161tene obaveze, ipak je i njegov \u010din haram.<\/p>\n\n\n\n<p>Izbjegavanje Ovoga svijeta i neumjesne primjedbe<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna druga stvar vrijedna pa\u017enje jeste pojava da su u velikom broju ajeta i predaja razmatrana pitanja o kojima se mogu iznijeti razli\u010dite primjedbe, koje ponekad mogu biti \u010dak i suprotstavljene. Pri njihovom tuma\u010denju potrebna je stru\u010dnost i dubinsko promi\u0161ljanje zato \u0161to je u ovakvim slu\u010dajevima mogu\u0107nost gre\u0161ke i izvo\u0111enja pogre\u0161nih zaklju\u010daka velika. Za primjer mo\u017eemo navesti ajete i predaje o Ovome svijetu i njegovoj poku\u0111enosti, ili o pohvaljenosti osamljivanja i odvajanja od Ovog svijeta, iz \u010dega su izvo\u0111eni razli\u010diti, ponekad i suprotstavljeni zaklju\u010dci. Me\u0111u takvim primjedbama su i neki sufijski komentari izre\u010deni bez uzimanja u obzir drugih vidova neupitnih postignu\u0107a islamskih u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema ovom sufijskom stavu, \u010dovjek se treba odvojiti od Ovog svijeta i daleko od zajednice predati se samo ibadetu ili se zbli\u017eavati sa \u017eivotinjama, iako je ovakvo razumijevanje suprotno ajetima, predajama i neospornim izvorima vjere. Ako su povla\u010denje u neki kutak i odvojenost od Ovog svijeta primarni, \u0161ta \u0107emo, u tom slu\u010daju, sa vjerskim obavezama koje su dru\u0161tvenog karaktera, kao udjeljivanje, borba protiv ugnjetavanja, nare\u0111ivanje dobra i odvra\u0107anje od zla te rad na uspostavi islamske vlasti, koje spadaju u neosporne neophodnosti islama? Gdje \u0107e se provoditi ovi propisi? Da li je mogu\u0107e ove obaveze izvr\u0161avati kao pojedinac, i u osami? U skladu s tim, za izvla\u010denje zaklju\u010dka o jednom vjerskom pitanju ipak je potrebno duboko promi\u0161ljanje o svim u\u010denjima vjere i obra\u0107anje pa\u017enje na sve aspekte i dimenzije. Kao odgovor na ovo pogre\u0161no shvatanje re\u0107i \u0107emo: ukoliko se \u017eelja za Ovim svijetom smatra ciljem i svrhom \u017eivota, onda takvo \u0161ta i jeste poku\u0111eno. Ali ako Ovaj svijet postane sredstvo kojim se posti\u017eu onosvjetska savr\u0161enstva, u tom slu\u010daju ne samo da nije poku\u0111en, ve\u0107 je pohvalan i \u010dastan.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo smatranje Ovoga svijeta sredstvom ima odre\u0111ene razine. Neke od tih razina su neophodne, a neke se ubrajaju me\u0111u savr\u0161enstva. Granica neophodnosti odre\u0111uje se odgovorom na pitanje da li je kori\u0161tenje ovosvjetskih u\u017eitaka i posve\u0107enost materijalnim poslovima povod za \u010dinjenje grijeha ili za neizvr\u0161avanje obaveza. Haram je ona \u017eelja za Ovim svijetom koja prouzrokuje \u010dinjenje grijeha i neizvr\u0161avanje obaveza, pa ukoliko se ovakva \u017eelja za Ovim svijetom ustali kod \u010dovjeka kao jedna ru\u017ena navika, u tom slu\u010daju je obavezna borba protiv takve navike. Prema islamu, uzoran \u010dovjek je onaj koji ni u jednom primjeru ne daje prednost ovosvjetskim poslovima i nijedan ovosvjetski posao \u2013 \u010dak i ako je dopu\u0161ten \u2013 ne izvr\u0161ava s ciljem postizanja materijalnih u\u017eitaka. Ovu razinu, koja je najuzvi\u0161enija razina \u010dovje\u010dnosti, postigli su samo oni koji su dalekovidni i dubokoumni. Oni rade i djeluju na takav na\u010din da se sva njihova djela, \u010dak i disanje, ubrajaju u ibadet. Sve njihove tjelesne radnje, kao \u0161to su uzimanje hrane, sportske aktivnosti, \u010dak i dozvoljeni puteni u\u017eici, za njih su uvod za onosvjetska savr\u0161enstva i s tog stanovi\u0161ta ra\u010dunaju se kao obavezni ili pohvaljeni ibadeti.<\/p>\n\n\n\n<p>Izbjegavanje Ovoga svijeta i davanje prednosti Budu\u0107em<\/p>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju, smatranje ili nesmatranje materijalnih i ovosvjetskih poslova prvenstvenim usredsre\u0111eno je i slo\u017eeno pitanje. Mjerilo za vjerodostojnost postavljenog ne mo\u017ee biti tvrdnja same osobe, nego njene unutarnje namjere. Naprimjer, ako osoba jede radi u\u017eivanja, onda prednost daje materijalnom svijetu, iako to pori\u010de jezikom, a ako joj namjera bude da u\u017eivanjem u slasti hrane zahvaljuje Bogu, onda je prednost dala Budu\u0107em svijetu, jer je njen cilj zahvaljivanje Bogu. Stoga se u \u010casnom Kur\u2019anu, nakon spominjanja odre\u0111enog broja blagodati, zahvalnost Uzvi\u0161enom Bogu navodi kao cilj kori\u0161tenja tih blagodati. Prema tome, cilj je zahvaljivanje Bogu i to je okolnost u \u010dijem znaku sve materijalne radnje poprimaju bo\u017eansku boju. Ve\u0107ina ljudi ne obra\u0107a pa\u017enju na duhovne dimenzije svojih djela i u tolikoj mjeri je ovisna o materijalnim u\u017eicima da nije u stanju imati drugi cilj, osim materije i materijalnih u\u017eitaka. Nema sumnje da je \u010dovjeku potreban u\u010ditelj za postizanje duhovnih stepena i za davanje prednosti onosvjetskom, jer je mogu\u0107e da se pojedinac odvoji od umjerenosti i da se po\u010dne kretati iz krajnosti u krajnost. Oni koji \u017eele krenuti putem usavr\u0161avanja i pro\u010di\u0161\u0107avanja du\u0161e s ciljem slabljenja ovosvjetskih aspekata i smanjivanja \u017eelje za u\u017eicima, moraju dobro shvatiti da su onosvjetski u\u017eici bolji i pre\u010di. Da bismo skrenuli svoje poglede sa ovosvjetskih u\u017eitaka, trebamo sebi sugerirati da su ovosvjetski u\u017eici u odnosu na onosvjetske bezvrijedni i ni\u0161tavni. Usljed re\u010denog, Poslanik, s.a.v.a., i Bezgrje\u0161ni Imami, a.s., nastoje u svojim govorima uputiti ljude ka davanju prednosti i izabiranju Onoga svijeta u odnosu na Ovaj, ali ih ne poti\u010du da se pro\u0111u Ovoga svijeta i da ga ostave u potpunosti, zato \u0161to \u010dovjek, ako Ovaj svijet smatra uvodom za Onaj svijet, ne samo da nije zarobljenik Ovoga svijeta, ve\u0107 je privr\u017eenik Onoga svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cesto kori\u0161tenje dopu\u0161tenih u\u017eitaka o\u010duva \u010dovjeka od upadanja u nedozvoljene stvari i stoga se kori\u0161tenje dozvoljenih u\u017eitaka ubraja u ibadete. Pored toga, nekad kori\u0161tenje dozvoljenih stvari biva povod za razvitak i pripremljenost za ve\u0107e du\u017enosti. Imam Musa ibn D\u017eafer, a.s., u vezi s planiranjem dana kazuje: \u201cI odvoji jedan sat za dozvoljene u\u017eitke jer kori\u0161tenjem dozvoljenog (<em>halalom<\/em>) dobija\u0161 snagu za izvr\u0161avanje drugih obaveza.\u201d Kako smo i prethodno govorili, Poslanik re\u010denicom: \u201c\u010cuvaj se toga da zbog nadanja odga\u0111a\u0161 dobra djela\u201d, ukazuje na \u010dinjenicu da je uzrok pojave odga\u0111anja \u010dovjekova \u017eelja za sticanjem u\u017eitaka. Dakle, \u010dovjek stalno ide za postizanjem ovosvjetskih u\u017eitaka, \u0161to postaje uzrok odga\u0111anja ispunjavanja vjerskih du\u017enosti. Drugim rije\u010dima, ili \u0107e \u010dovjek koristiti prilike za ostvarivanje brzoprolaze\u0107ih materijalnih u\u017eitaka, ili \u0107e se opredijeliti za postizanje onosvjetskih u\u017eitaka. S obzirom na okolnost da Ovaj svijet vidi kao konkretan i stvaran, svoje vrijeme koristi na putu ove prve opcije. Ustvari, njegova vjera u Ovaj svijet ja\u010da je od vjere u Onaj i on daje prednost ovim konkretnim, brzo prolaze\u0107im u\u017eicima nad vje\u010dnim onosvjetskim u\u017eicima. Za\u010du\u0111uju\u0107a je i pojava da je ve\u0107ina nas pogo\u0111ena jednom razinom \u0161irka, jer ne vjerujemo da je Onaj svijet bolji od Ovog:&nbsp;<em>Ve\u0107ina ovih ne vjeruje u Allaha, a da druge Njemu ne smatra ravnim<\/em>.<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftn1\">[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Ako \u010dovjek uradi bilo \u0161ta za nekog, osim za Boga, \u010dak i kada bi to bilo s ciljem postizanja onosvjetske nagrade, u\u010dinio je \u0161irk. U \u010distom tevhidu ne postoji nijedan drugi cilj, osim Boga. \u010cak ni strah od D\u017eehennema i \u017eelja za D\u017eennetom nisu cilj, kako je hazreti Alija, mir s njim rekao: \u201cBo\u017ee moj, ne robujem Ti zbog straha od kazne Tvoje niti zbog pohlepe za nagradom Tvojom, ve\u0107 Te nalazim dostojnim robovanja, pa Ti robujem.\u201d<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftn2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Duge nade prijete \u010dovjekovoj sre\u0107i. Zato je hazreti Alija mir s njim, najvi\u0161e strahovao od pojave da ljudi budu pogo\u0111eni dugim nadanjima i da svoje vjerske obaveze \u017ertvuju zbog svojih \u017eelja: &nbsp;\u201cZa vas se najvi\u0161e bojim dviju pojava: slije\u0111enja strasti i dugih nadanja, zato \u0161to slije\u0111enje strasti odvra\u0107a od Istine, a duga nada uzrokuje zaboravljanje Onoga svijeta.\u201d<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Blagovremeno izvr\u0161avanje du\u017enosti i obaveza<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Poslanik, s.a.v.a., u nastavku svojih savjeta o odga\u0111anju ka\u017ee: \u201cNalazi\u0161 se u ovom, a ne u sutra\u0161njem danu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Poslanik, s.a.v.a., Ebu Zerra savjetuje da dana\u0161nje obaveze ne odga\u0111a za sutra, jer ne mo\u017ee biti siguran da \u0107e to sutra do\u0107i. Pored toga, ukoliko i do\u017eivi sutra, u tom danu za njega postoje druge obaveze. Ako izvr\u0161i\u0161 obaveze koje danas ima\u0161, nedolazak sutra\u0161njeg dana ne\u0107e ti prouzrokovati nikakvo kajanje, ali ako odgodi\u0161 svoje obaveze, a sutra ne do\u0111e da bi izvr\u0161io te odgo\u0111ene obaveze, ovo kajanje i \u017ealjenje ponijet \u0107e\u0161 na Drugi svijet. Stoga treba upravo o ovom trenutku razmi\u0161ljati, koristiti svaki trenutak i udaljavati se od odga\u0111anja poslova sa nadom u obavljanje ne\u010dega sutra. U vrijeme kada trebamo prou\u010davati i istra\u017eivati, ne govorimo sebi da ima dosta vremena, da \u0107emo sutra prou\u010davati, jer budu\u0107nost nosi svoje obaveze: \u201cAko ti do\u0111e sutra, i sutra budi kakav si bio danas, a ako ti sutra ne do\u0111e, ne\u0107e\u0161 se kajati zbog onoga \u0161to si propustio danas.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Mogu\u0107e je da neko, bez obzira \u0161to izvr\u0161ava svoje svakodnevne obaveze, osje\u0107a i kajanje zbog toga \u0161to nije vi\u0161e uradio, ali uzimaju\u0107i u obzir ograni\u010denost mo\u0107i \u010dovjeka i \u010dinjenicu da je svoje du\u017enosti izvr\u0161io u granicama svojih mogu\u0107nosti, ipak se ne treba kajati. Poslanik, s.a.v.a., s ciljem upotpunjavanja prethodnog kazivanja i nagla\u0161avanja \u010dinjenice da se ne mo\u017ee skr\u0161tenih ruku \u010dekati dolazak sutra\u0161njeg dana, poru\u010duje: \u201cO Ebu Zerre, koliko je onih koji osvanu ne do\u010dekav\u0161i no\u0107 i koliko je onih koji o\u010dekuju sutra, ali ga ne do\u010dekaju!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Gledajte kako Poslanik, s.a.v.a., svojim odgojnim rije\u010dima priprema um svoga sagovornika da bi on izvukao najve\u0107u korist iz svakog trenutka svoga \u017eivota. Na po\u010detku ga podsti\u010de na razmi\u0161ljanje o tome u kojoj mjeri mo\u017ee imati nadu u budu\u0107nost, da bi mogao odgoditi neki posao za nju. Ako nije siguran u svoju budu\u0107nost, za\u0161to onda odga\u0111a poslove? Kada do\u0111e prvo vrijeme podne-namaza, kako mo\u017ee biti siguran da \u0107e za sahat vremena biti \u017eiv, pa da odgodi svoj namaz? Jasno je ako obavi svoj namaz odmah, na po\u010detku vremena, da se kasnije ne\u0107e kajati. Pored toga, mo\u017ee sti\u0107i obaviti i druge poslove.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Razmi\u0161ljanje o smrti protiv dugoro\u010dnog o\u010dekivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cO Ebu Zerre, ako pogleda\u0161 smrt i uvidi\u0161 kako ti se brzo pribli\u017eava, zamrzit \u0107e\u0161 nadu i njene obmane.\u201d Najbolji na\u010din borbe protiv nada i njihovih obmana jeste da razmi\u0161ljamo o svojoj smrti i da znamo kako nastupanje smrti odvodi velika nadanja u neuspjeh, a \u010dovjeka bez ikakve nade odvodi ka Drugom svijetu, kako Zapovjednik pravovjernih, a.s., kazuje: \u201cOnome koji se strasno zaljubi u Ovaj svijet srce se ispunjava \u017ealostima koje \u0107e se kretati u tamnom dijelu srca njegova. Neke \u017ealosti ga zaokupljaju, dok ga druge rastu\u017euju. To ide tako sve dok ga ne obuzme zagu\u0161enje smrtno, pa bude ba\u010den u prostor slobodan\u2026\u201d<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftn4\">[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Hazreti Alija mir s njim, na drugom mjestu ka\u017ee:&nbsp; \u201cOd pouka Ovog svijeta je i to da \u010dovjek \u017eeli ostvariti svoju \u017eelju, a dolazak smrti mu presije\u010de nadu; niti postigne svoju \u017eelju, niti se spa\u0161ava od smrti.\u201d<a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftn5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <em>Putevi i staze dobra (Savjeti Bo\u017eijeg Poslanika, s.a.v.a., Ebu Zerru, r.a.)<\/em>, sv.1<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftnref1\">[1]<\/a><em>Jusuf<\/em>, 106..<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftnref2\">[2]<\/a>&nbsp;<em>Biharu-l-envar<\/em>, sv. 41, str. 14.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftnref3\">[3]<\/a>&nbsp;Isto, sv. 77, str. 419.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftnref4\">[4]<\/a>&nbsp;<em>Nehd\u017eu-l-belaga<\/em>,&nbsp;<em>Fejzu-l-islam<\/em>, izreka 359, str. 1256.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mullasadra.ba\/19123-blagovremeno-koristenje-zivotnog-vijeka\/#_ftnref5\">[5]<\/a>Isto, izreka 113, str. 353.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poslanikov s.a.v.a savjet Ebu Zerru r.a. \u201cO Ebu Zerre, \u010duvaj se toga da zbog nadanja odga\u0111a\u0161 dobra djela! Nalazi\u0161 se u ovom, a ne u sutra\u0161njem danu. Ako ti do\u0111e sutra, i sutra budi kakav si bio danas, a ako ti sutra ne do\u0111e, ne\u0107e\u0161 se kajati zbog onoga \u0161to si propustio danas. O Ebu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10554,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"","footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":["post-1639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-religija-i-duhovnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1639"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10556,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions\/10556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}