Medinska povelja: politolo\u0161ka, pravna i mirovna dimenzija
\nMedinska povelja je prvi pisani pravni akt za politi\u010dko konstituiranje prve muslimanske zajednice odnosno prve dr\u017eave, utemeljene na kur\u2019anskim na\u010delima i sunnetu Poslanika Muhammeda s.a.w.s., utemeljitelja te dr\u017eave.
\nZa Medinsku povelju se vrlo \u010desto ka\u017ee da je ona prvi pisani ustav jedne dr\u017eave u svijetu. Nastala je 623. godine, dvije godine nakon prve diplomatske intervencije i prvog mirovnog sporazuma u ljudskoj povjesti \u2013 sporazuma na Akabi, kada je do\u0161lo do bratimljenja dva suprostavljena Medinska plemena, Evsa i Hazred\u017ea.
\nNaime, po dolasku u Medinu, Muhammed s.a.w.s., u gradu zati\u010de zajednicu sa\u010dinjenu od razli\u010ditih grupacija stanovni\u0161ta. Uo\u010div\u0161i da je rije\u010d o \u0161arolikoj zajednici, izvr\u0161io je popis stanovni\u0161tva, kako bi ustanovio realno stanje grada, te na temelju toga organizovao zajednicu. Izgradio je i prvu d\u017eamiju u Medini, koja nije bila isklju\u010divo vjerski objekat, nego i objekat unutar kojeg se okupljaju \u010dlanovi zajednice, mjesto unutar \u010dijih zidova se gradila zajednica i donosile politi\u010dke odluke za konstituisanje prve Islamske dr\u017eave.
\nMedinska povelja je bila prvi korak u konstituisanju te dr\u017eave. Rije\u010d je o dokumentu koji je uredio prava i obaveze nemuslimanske manjine, za\u0161titio prava svih gra\u0111ana Medine bez obzira na njihovu vjeru, naciju, boju ko\u017ee, odredio jednak tretman za sve gra\u0111ene, te uspostavio saradnju izne\u0111u muslimana i jevreja.
\n\u201cOvo je spis Muhammeda Vjerovesnika sastavljen izme\u0111u muslimana iz Kurej\u0161a i Jesriba i onih koji ih slijede i onih koji im se priklju\u010de i koji se bore sa njima.\u201d (Medinska povelja)\u201c
\nDakle, osim \u0161to je predstavljala vrhunski pravni i politi\u010dki dokument, Medinska povelja je predstavljala i vrhunski mirovni sporazum koji je pomirio sukobljena plena \u010diji ratovi su znali trajati i po deset i vi\u0161e godina.
\nOvim ustavom stvara se zajednica jednakih u kojoj se svi \u010dlanovi zajednice me\u0111usobno potpoma\u017eu i zajedni\u010dki bore protiv neprijatelja.
\n\u201cPotpomaga\u0107e se (svi) me\u0111usobno protiv neprijatelja potpisanika ove povelje, pa \u0107e jedni druge da posti\u010du na \u010dinjenje dobra, a ne na \u010dinjenje zla\u201d (Medinska povelja, \u010dlan 11)<\/p>\n
I. Struktura Medinske povelje<\/p>\n
Medinska povelja po strukturi podjeljena je u \u010detri dijela odnosno 72 \u010dlan. Prvi dio Medinske povelje, od 1. do 25. \u010dlana odnosi se na organizaciju zajednice i defini\u0161e odnose unutar zajednice. Prvih dest \u010dlanova povelje defini\u0161e prava i obaveze plemena koja su u\u0161la u sastav zajednice, u pogledu pla\u010danja krvarine i otkupa zarobljenika.<\/p>\n
Na osnovu ovih \u010dlanova mo\u017ee se jasno vidjeti koja su plemena u\u0161la u sastva Medinske zajednice. Me\u0111u tim plemenima bili su: muslimanska plemena Kurej\u0161ije (op. kojem je pripadao i sam Poslanik Muhammed s.a.w.s), muslimani Medine (ensarije), te plemena Benu \u2018Aufci, Benu Saidci, Benu Harisci, Benu D\u017eu\u0161emci, Benu Ned\u017ed\u017earci, Benu \u2018Amr b. \u2018Aufci, Benu n-Nabitci i Benu Evsci.<\/p>\n
\u010clanovi od 11. do 25. se isklju\u010divo odnose na definisanje odnosa me\u0111u plemenima \/ \u010dlanovima zajednice, a koji po\u010divaju na principima me\u0111usobnog potpomaganja, dobro\u010dinstva, odanosti, povjerenja, bogobojaznosti, nenasilja, me\u0111usobne za\u0161tite, tolerancije, saradnje, pravde, jednakosti, zajedni\u0161tva i nedjeljivosti mira.<\/p>\n
Drugi dio Medinske povelje koji obuhvata \u010dlanove od 25. do 53. defini\u0161e prava i obaveze jevrejskih plemena u Islamskoj dr\u017eavi. Odnos sa jevrjeskim plemenima utemeljen je na principu savezni\u0161tva, pa i u pogledu odbrane zajedinice od neprijateljskih nasrtaja. Pripadnicima jevrejskih plemena se omogu\u0107ava i u\u010de\u0161\u0107e u odbrani Medine, uz obavezu podjele tro\u0161kova rata sa muslimanima.<\/p>\n
Nadalje, jevrejima se daje sloboda da \u0161ire svoju vjeru, kao i muslimani svoju. Strogo se zabranjuje svim \u010dlanovima zajednice potpomaganje zlo\u010dinaca, \u010dak i ukoliko isti dolazi iz nekog od savezni\u010dkih plemena. Posebno je nagla\u0161eno da svako od savezni\u010dkih plemena bilo muslimansko ili jevrejesko snosi posljedice za vlastite pogre\u0161ke, odnosno da muslimani ne odgovaraju za jevrejske pogre\u0161ke, a niti jevreji za muslimanske pogre\u0161ke.<\/p>\n
Tre\u0107i dio Medinske povelje vezuje se za \u010dlanove od 53. do 64., koji daju najkavlitetniju deskripciju islamkog dru\u0161va, promoviraju\u0107i dobrosusjedske odnose i pravo svake osobe na privatnost.<\/p>\n
\u010cetvrti dio Medinske povelje obuhvata \u010dlanove od 64.do 70. koji u osnovu predstavljaju zavr\u0161ne odredbe koje defini\u0161u norme po\u0161tivanja Povelje.<\/p>\n
II. Politolo\u0161ka dimenzija Medinske povelje<\/p>\n
U politolo\u0161kom smislu Medinska povelja ima veliki zna\u010daj jer kao takva predstavlja prvi pisani akt za politi\u010dko konstituisanje jedne muslimanske dr\u017eava, a vrlo \u010desto se isti\u0107e da ona predstavlja i prvi pisani akt za konstituisanje jedne dr\u017eave u svijetu. To je akt koji defini\u0161e i razra\u0111uje sve one elemente koje politolo\u0161ka nauka i me\u0111unarodno pravo kasnije defini\u0161u kao klju\u010dne elemente za transformaciju jedne zajednice u dr\u017eavu.<\/p>\n
Prema me\u0111unarodnom pravu da bi se konstituisala jedna dr\u017eava neophodno je da postoji odre\u0111eni teritoriji namjenjen za tu dr\u017eavu, da postoji stanovni\u0161tvo koje \u017eivi na tom teritoriju i da je na tom teritoriju organizovana politi\u010dka vlast tj. da postoje organi vlasti koji su sposobni da ulaze u odnose sa drugim zajednicama i dr\u017eavama.<\/p>\n
Sa Medinskom poveljom Muhammed s.a.w.s je zapo\u010deo proces ujedinjavanja plemena koja su \u017eivjela na jednom geografskom podru\u010dju u zajednicu koja \u0107e se kasnije transformisati u dr\u017eavu.<\/p>\n
Sa procesom ujedninjavanja plemena koja su tada \u017eivjela u Medini ispunjena su dva osnovna uvjeta za postojanje dr\u017eave (teritoriji i stanovni\u0161tvo), a sa plemenskim prihvatanjem i davanjem prisege Poslaniku Muhammedu s.a.w.s. za zagovorni\u0161tvo i predstavljanje cjelokupne zajednice u odnosima sa drugim zajednicama ispunjena je i politolo\u0161ka dimenzija organizacije dr\u017eave \u2013 postojanje organizovane politi\u010dke vlasti.<\/p>\n
\u201eZa sve razmirice i nesuglasice izme\u0111u potpisnika Spisa, za koje postoji bojazan da bi mogle prouzrokovati smutnju, treba se obratiti Bogu i Bo\u017eijem Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio.\u201c (Medinska povelja, \u010dlan 57)<\/p>\n
III. Pravna dimenzija Medinske povelje<\/p>\n
Medinska povelja osim politi\u010dke ima i svoju pravnu dimenziju, koja se ogleda kroz postojanje i promociju na\u010dela nediskriminacije, jednakosti i pravi\u010dnosti za sve, humanosti, ali i drugih na\u010dela ljudskih prava koja \u0107e biti utemeljena u univerzalnim dokumentima o ljudskim pravima. Isti\u010du\u0107i da su svi \u010dlanovi zajednice bez obzira na vjersku i plemensku pripadnost i boju ko\u017ee jednaki u pravim i obavazama, te isti\u010du\u0107i da niko od \u010dlanova zajednice zbog svoje vjerske i plemenske pripadnosti ne mo\u017ee ugroziti drugog, Medinska povelja uspostavlja nekoliko na\u010dela ljudskih prava, kao \u0161to su na\u010delo nedskriminacije, jednakosti i pavi\u010dnosti i humanosti.<\/p>\n
Medinska povelja je svojom sadr\u017einom zasigurno udarila i oja\u010dala temelje ljudskih prava i vladavine prava koji se danas promoviraju u me\u0111unarodnim odnosima. Iz same Povelje proiza\u0161ao je niz temeljnih ljudskih prava koja se danas proklamiraju u univerzalnim dokumentima o ljuskim pravima, i koja se dodjeljuju svakom gra\u0111aninu svijeta.<\/p>\n
Neka od temeljnih ljudskih prava poiza\u0161lih iz Medinske povelje su:<\/p>\n
Pravo na slobodu i jednakost: koja se ogleda kroz \u010dinjenicu da je svaki \u010dlan Medinske dr\u017eave bio jednak u kori\u0161tenju ljudskih prava bez obzira na vjeroispovjest, boju ko\u017ee ili plemensku pripadnost. (pravo proklamirano kroz cjelokupan dokument)
\nPravo na \u017eivot: svaki \u010dovjek ima jednako pravo na \u017eivot. \u201eBogobojazni vjernici moraju se suprostaviti nasilniku ili onome tko snuje nepravdu ili zlo\u010din, kr\u0161i prava ili unosi nemir me\u0111u vjernike. Neka svi dignu ruku na takvoga, pa bio on i sin jednog od njih\u201c(\u010dlan 13.) \u201eNi jedan vjernik ne smije zbog nevjernika ubiti drugog vjernika, niti podr\u017eati nevjernika protiv vjernika\u201c (\u010dlan 14)
\nPravo na slobodu udru\u017eivanja: ovo pravo utemeljeno je u \u010dlanu 16. Medinske povelje koji glasi \u201eOni Jevreji, koji se s nama pove\u017eu, stje\u010du pravo na na\u0161u pomo\u0107 i podr\u0161ku; nitko ih ne\u0107e tla\u010diti niti \u0107e pomagati neprijateljima njihovim\u201c.
\nPravo na slobodu misli, svijesti i vjere: ovo pravo utemeljeno je \u010dlanom 30. Medinske povelje koji glasi \u201eJevreji slobodno \u0161ire svoju vjeru, a muslimani svoju. Ovo va\u017ei za njih same, a i njihove klijente\u201c.
\nPravo na imovinu: sadr\u017eano u \u010dlanovima 48. i 49. \u201eNa Jevrejima je da podmiruju svoje tro\u0161kove, a na muslimanima da podmiruju svoje. Potpomagat \u0107e se me\u0111usobno protiv neprijatelja ovog Spisa\u201d.
\nPravo na azil: sadr\u017eano u \u010dlanu 55. \u201eOnaj ko je pod za\u0161titom smatra se ravnopravnim sa za\u0161titnikom, ne mo\u017ee mu se nanositi \u0161teta i nepravda\u201c.
\nPravo na jednakost pred zakonom \/ pravo na pravi\u010dno su\u0111enje: sadr\u017eano u \u010dlanu 57. Za sve razmirice i nesuglasice izme\u0111u potpisnika Spisa, za koje postoji bojazan da bi mogle prouzrokovati smutnju, treba se obratiti Bogu i Bo\u017eijem Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio\u201c.
\nMedinska povelja u sebi sadr\u017ei sve \u010detiri kategorije ljudskih prava, i li\u010dna i gra\u0111anska i ekonomska i socijalna i prava tre\u0107e generacije. Ona je prije 1400 godina sadr\u017eavala ljudska prava koja se danas gra\u0111aninu svijeta garantuju kroz Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, sa\u010dinjenu ne tako davno \u2013 prije 68 godina.
\nPored svega navednog Medinska povelja nije dovoljno afirmisana u izu\u010davanju povjesti ljudskih prava. Jedan od osnovni razloga za\u0161to je to tako jeste izvor Medinske povelje odnosno njena vezanost za islam i islamsku civilizaciju.<\/p>\n
IV. Mirovna dimenzija Medinske povelje<\/p>\n
I prije nastanka Medinske povelje muslimani su primjenjivali odre\u0111ene instumente mirnog rje\u0161avanja konflikata kao \u0161to su; posredovanje, pregovaranje, mirenje i arbitra\u017ea, koji \u0107e biti usavr\u0161ena poslani\u010dkom misijom Muhameda s.a.v.s koji od Uzvi\u0161enog bija\u0161e poslat da \u201eusavr\u0161i ljudsku \u010dud\u201c.<\/p>\n
Poznat je primjer arbitra\u017ee Muhammeda s.a.v.s. i prije njegove poslani\u010dke misije, u momentu kada vr\u0161eno obnavljanje Ka\u2019be. Tada je do\u0161lo do sukoba me\u0111u arapskim plemenima o tome kome \u0107e pripasti \u010dast da u zidove \u010dasne Ka\u2019be ugradi crni kamet \u2013 Ha\u017ederul\u2013esved. Budu\u0107i da sukobljena plemena nisu mogla samostalno rije\u0161iti spor, odlu\u010dili su da rje\u0161enje spora povjere osobi koja prva u\u0111e u dvori\u0161te Ka\u2019be.<\/p>\n
U dvori\u0161te Ka\u2019be, u\u0161ao je on, Muhammed \u2013 El Emin (pravedni \/ povjerljivi), a prisutni presretni njegovim ulaskom pozva\u0161e ga da bude njihov arbitar. Muhammed, na \u010du\u0111enje prisutnih skide svoj ogrta\u010d, razastre ga na zemlju i na ogrta\u010d postavi Had\u017eerul \u2013 esved, te pozva glave\u0161ine plemena da uzmu rubove ogrta\u010da i podignu ga do visine na kojoj se kamen treba postaviti. Kada glave\u0161ine plemena to u\u010dini\u0161e Muhammed uze kamen i ugradi ga u zid Ka\u2019be. Ovim \u010dinom spor bi rje\u0161en na zadovoljstvo svih\u201c.<\/p>\n
Tako\u0111er jedan od poznatih mirovnih sporazuma koji je nastao uz posredovanje poslanika Muhammeda s.a.v.s jeste sporazum na Akabi, kada je do\u0161lo do bratimljenja dva medinska plemena Evsa i Hazred\u017ea.<\/p>\n
Medinska povelja navedene instrumente mirnog rje\u0161avanja konflikata po prvi put normalizuje kroz jedan pisani akt sa zakonskom snagom, te iste izdvaja kao sredstva mirnog rje\u0161avanja konflikata i osiguranja trajnog mira (\u010dlanovi 19. i 28).<\/p>\n
\u201eZa vjernike je mir nedjeljiv i ni jedan vijernik niti skupina (pleme) ne mo\u017ee sklopiti mir (separatni mir) mimo drugog u borbi na Bo\u017eijem putu, osim ako su svi saglasni o tome. U bilo kojem me\u0111usobnom sporu treba se obratiti Allahu Uzvi\u0161enom i Muhammedu, Bog ga blagoslovio i spasio.\u201c
\nIzvor: Preporod
\nAutor: Elvir Topalovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Medinska povelja: politolo\u0161ka, pravna i mirovna dimenzija Medinska povelja je prvi pisani pravni akt za politi\u010dko konstituiranje prve muslimanske zajednice odnosno prve dr\u017eave, utemeljene na kur\u2019anskim na\u010delima i sunnetu Poslanika Muhammeda s.a.w.s., utemeljitelja te dr\u017eave. Za Medinsku povelju se vrlo \u010desto ka\u017ee da je ona prvi pisani ustav jedne dr\u017eave u svijetu. Nastala je 623. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10842,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"","footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":["post-262","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-religija-i-duhovnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=262"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/262\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10867,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/262\/revisions\/10867"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/novividici.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}