O broju sposobnosti i moći ljudske duše
Pod pojmom duša podrazumijevaju se različita značenja, a ono što se odnosi na ovu raspravu
obuhvata tri. Prvo je vegetativna duša čiji se učinci očituju kod biljaka, životinja i ljudi.
Drugo je životinjska (animalna) duša čije se djelovanje ograničava na jedinke životinjskih
vrsta. Treće je ljudska duša na osnovu koje se ljudska vrsta odvaja i odlikuje od drugih
životinja.
Svaka od ovih duša ima nekoliko sposobnosti od kojih je svaka ishodište određenih
djelovanja. Vegetativna duša ima tri sposobnosti i moći. Prva je moć prehranjivanja, koja se
odvija pomoću četiri druge moći i to: privlačenja, zadržavanja, varenja i odbijanja. Druga je
sposobnost i moć rasta, koja se ostvaruje uz pomoć moći prehranjivanja i još jedne moći koju
nazivaju preobražajnom. Treća je sposobnost i moć reprodukcije sebi sličnog u vrsti, čije se
djelovanje realizira uz pomoć sposobnosti prehranjivanja i druge moći koju nazivaju
imaginacijskom sposobnošću.
Životinjska (animalna) duša ima dvije sposobnosti. Jedna je sposobnost percipiranja
posredstvom organa, a druga je sposobnost voljnog kretanja. Sposobnost percipiranja
posredstvom organa dijeli se na onu čija su sredstva percipiranja vanjska čula i to: čulo vida,
sluha, mirisa, okusa i dodira, i drugu, sposobnost čija su sredstva percipiranja unutarnja čula,
kojih je također pet i to: zajedničko čulo, imaginacija, mišljenje, vehm i memorija.
Sposobnost voljnog kretanja dijeli se na sposobnost koja se pokreće u pravcu priskrbljivanja
koristi i nju nazivaju sposobnošću strasti, i na sposobnost koja se pokreće u pravcu odbijanja
štete a koju nazivaju sposobnošću srdžbe.
Ljudska duša se od animalnih duša izdvaja jednom sposobnošću, a to je moć razuma. To je
moć percipiranja bez organa i razlučivanje percipiranih stvari. Onda kad je usmjerena prema
spoznaji zbilja postojanja i usvajanja različitih vrsta inteligibilija, ovu sposobnost nazivaju i
spekulativnim umom. Kad je, pak, usmjerena ka utjecanju na stavove, razlučivanje koristi i
šteta djelovanja i izvođenja tehnika u pogledu uređivanja životnih poslova, ovu moć nazivaju
praktičnim umom. Upravo je na osnovu podjele ove moći i sposobnosti na dva dijela i
filozofija podijeljena na teorijsku i praktičnu, o čemu smo na početku knjige detaljno
govorili.
Pojedinosti vezane za učinke ovih moći i dokazivanje postojanja svake od njih te razlučivanje
jedne moći od njoj sličnih i raspravljanje o tome da li je ishodište ove moći kod životinja i
ljudi jedna nematerijalna duša ili su to različite duše i moći, spada u domen prirodnih
znanosti. Cilj u domenu ovog izlaganja na ovom mjestu jeste da napravimo razliku između
moći čiji učinci proizlaze iz volje i mišljenja, a koja se upotpunjuje stjecanjem i moći koja
utječe na osnovu prirode i koju nije moguće upotpuniti, više od onoga što je dobila posebnim
stvaranjem svojstvenom čovjeku (fitret), iako ova disciplina, o kojoj ćemo kasnije opsežno
govoriti, pripada prvoj vrsti.
Prema tome kažemo: od sposobnosti koje smo naveli tri su osnovna djelovanja i utjecanja uz
pomoć razuma, promišljanja, rasuđivanja i volje. Prva je sposobnost percipiranja inteligibilija
i razlučivanja koristi i štete djelovanja, a koju nazivamo moći razuma. Druga je moć strasti
koja je ishodište privlačenja koristi, traženja užitaka u hrani, piću i supružnicima. Treća je
moć srdžbe koja je ishodište odbijanja štetnih stvari, izlaganja opasnim stvarima, žudnje za
prevlašću i uzdizanjem. Posljednje dvije moći i sposobnosti su zajedničke čovjeku i
životinjama, a prva je svojstvena samo čovjeku.
Svaka od ovih moći i sposobnosti ima mjesto očitovanja u tjelesnim organima, koji su poput
alatki za njih. Mozak je mjesto očitovanja racionalne duše, jer je on mjesto razmišljanja i
mišljenja. Mjesto očitovanja moći srdžbe je srce, koje je rudnik nagonske toplote i izvorište
života. Mjesto očitovanja moći strasti je jetra, koja je organ prehranjivanja i slanja hranjive i
rastvorene materije drugim organima. Ponekad se dešava da se ove tri moći, to jest moć
razuma, srdžbe i strasti nazivaju trima dušama. Sukladno tome, prvu nazivaju melekskom
dušom, drugu zvjerinjom, a treću životinjskom dušom. A djelovanje i utjecaj drugih moći o
kojima smo govorili, poput moći i sposobnosti prehranjivanja, rasta i tome slično, u njihovim
domenima djelovanja je u skladu s prirodom, tako da volja i mišljenje u tome nemaju nikakvu
ulogu. One se ne mogu usavršiti i upotpuniti dalje od onoga što su dobile posebnim načinom
na koji je čovjek stvoren (fitret).
Nasiruddin Tusi
